Hamnei izdao naredbu: Zabranio iznošenje obogaćenog uranija iz Irana

Vrhovni vođa Irana Modžtaba Hamnei (Mojtaba Khamenei) izdao je naredbu prema kojoj iranski obogaćeni uranij, koji je gotovo dovoljan za proizvodnju nuklearnog oružja, ne smije biti prebačen van zemlje, otkrila su dva visoka iranska izvora. Time je Teheran dodatno pooštrio svoj stav prema jednom od ključnih zahtjeva Sjedinjenih Američkih Država u mirovnim pregovorima.

Odluka ajatolaha Modžtabe Hamneija mogla bi dodatno otežati pregovore s američkim predsjednikom Donaldom Trampom (Donald Trump) i zakomplikovati pokušaje okončanja američko-izraelskog rata protiv Irana.

Izraelski zvaničnici rekli su za Reuters da je Tramp uvjeravao Izrael kako će iranske zalihe visoko obogaćenog uranija, potrebnog za izradu atomske bombe, biti izmještene iz Irana te da svaki eventualni mirovni sporazum mora sadržavati i tu odredbu.

zraelski premijer Benjamin Netanjahu (Benjamin Netanyahu) poručio je da rat neće smatrati završenim dok obogaćeni uranij ne bude uklonjen iz Irana, dok Teheran ne obustavi podršku savezničkim milicijama i dok njegove balističke raketne sposobnosti ne budu uništene. 

- Direktiva vrhovnog vođe i konsenzus unutar establišmenta jeste da zalihe obogaćenog uranija ne smiju napustiti zemlju - rekao je jedan od iranskih izvora koji je govorio pod uslovom anonimnosti zbog osjetljivosti teme.

Prema riječima izvora, najviši iranski zvaničnici smatraju da bi izvoz tog materijala učinio zemlju ranjivijom na eventualne buduće napade Sjedinjenih Američkih Država i Izraela. Hamnei ima konačnu riječ kada je riječ o najvažnijim državnim pitanjima.

Bijela kuća i iransko Ministarstvo vanjskih poslova nisu odgovorili na zahtjeve za komentar.

Krhko primirje
Krhko primirje trenutno je na snazi u sukobu koji je počeo američko-izraelskim napadima na Iran 28. februara, nakon čega je Teheran gađao zaljevske države u kojima se nalaze američke vojne baze, dok su istovremeno izbili sukobi između Izraela i Hezbolaha u Libanu.

Ipak, značajniji napredak u mirovnim pregovorima nije ostvaren, dok američka blokada iranskih luka i kontrola Teherana nad Hormuškim moreuzom, jednom od ključnih svjetskih ruta za transport nafte, dodatno otežavaju pregovore koje posreduje Pakistan.

Nastavak udara
Dva visoka iranska izvora navela su da u Teheranu vlada duboko nepovjerenje prema Vašingtonu te uvjerenje da je primirje samo taktički manevar s ciljem stvaranja lažnog osjećaja sigurnosti prije mogućeg nastavka zračnih udara.

Glavni iranski pregovarač Mohammad Bager Galibaf (Mohammad Bager galibaf) izjavio je u srijedu da "otvoreni i skriveni potezi neprijatelja" pokazuju kako Amerikanci pripremaju nove napade.

Tramp je istog dana rekao da su Sjedinjene Američke Države spremne pokrenuti nove udare na Teheran ukoliko Iran ne pristane na mirovni sporazum, ali je nagovijestio da bi Vašington mogao pričekati nekoliko dana kako bi "dobio prave odgovore".

Izvori navode da su dvije strane uspjele smanjiti određene razlike, ali da ozbiljna neslaganja i dalje postoje kada je riječ o iranskom nuklearnom programu, posebno o pitanju zaliha obogaćenog uranija i zahtjevu Teherana da mu se prizna pravo na obogaćivanje uranija.

Prioritet Teherana
Iranski zvaničnici više puta su isticali da je prioritet Teherana trajni prekid rata i dobijanje vjerodostojnih garancija da Sjedinjene Američke Države i Izrael neće pokretati nove napade.

Tek nakon takvih garancija, tvrde izvori, Iran bi bio spreman za detaljne pregovore o svom nuklearnom programu. Teheran već godinama negira da pokušava razviti nuklearnu bombu.

Vjeruje se da Izrael posjeduje nuklearni arsenal, ali ta zemlja nikada nije ni potvrdila ni negirala da raspolaže nuklearnim oružjem, zadržavajući decenijama politiku takozvane dvosmislenosti po tom pitanju.

Prije izbijanja rata Iran je signalizirao spremnost da pošalje polovinu svojih zaliha uranija obogaćenog do 60 posto, što je znatno iznad nivoa potrebnog za civilne svrhe.

Međutim, prema tvrdnjama izvora, taj stav se promijenio nakon ponovljenih Trampovih prijetnji napadom na Iran.

Izraelski zvaničnici rekli su Reutersu da još nije jasno hoće li Tramp narediti novi napad i da li bi Izraelu dao odobrenje za nastavak operacija. Teheran je upozorio da će odgovoriti razornim udarima ukoliko bude napadnut.

Ipak, jedan izvor tvrdi da postoje "izvodive formule" za rješavanje problema.

- Postoje rješenja poput razrjeđivanja zaliha pod nadzorom Međunarodne agencije za atomsku energiju - rekao je jedan od iranskih izvora.

Međunarodna agencija za atomsku energiju procijenila je da je Iran imao 440,9 kilograma uranija obogaćenog do 60 posto kada su Izrael i Sjedinjene Američke Države napali iranska nuklearna postrojenja u junu 2025. godine. Nije poznato koliko je tog materijala preživjelo napade.

Direktor IAEA-e Rafael Grosi (Rafael Grossi) izjavio je u martu da je ono što je ostalo od tih zaliha "uglavnom" pohranjeno u kompleksu tunela unutar nuklearnog postrojenja u Isfahanu te da agencija vjeruje kako se tamo nalazi nešto više od 200 kilograma materijala. IAEA također procjenjuje da se dio nalazi u velikom nuklearnom kompleksu u Natanzu, gdje Iran ima dva postrojenja za obogaćivanje uranija.

Iran tvrdi da mu je dio visoko obogaćenog uranija potreban za medicinske svrhe i za istraživački reaktor u Teheranu, koji koristi relativno male količine uranija obogaćenog na oko 20 posto.