Strah se širi Evropom: Ruski špijuni i egzekutori u akciji, raste broj atentata na disidente...

Kada Vladimir Osečkin želi odvesti djecu u školu ili otići u supermarket, zove policiju. Ovaj ruski aktivist živi pod zaštitom od 2022. godine jer francuski dužnosnici vjeruju da ga Rusija pokušava ubiti. Njegov slučaj nije jedini; širom Europe zabilježen je porast pokušaja atentata na ruske disidente i pristaše Ukrajine, za koje zapadni obavještajci tvrde da su dio pojačane kampanje Moskve.

Prema sudskim dokumentima u koje je uvid imala agencija Associated Press, u aprilu prošle godine skupina ruskih muškaraca satima je nadzirala dom Osečkina u jugozapadnoj Francuskoj, snimajući ga u sklopu priprema za atentat, piše Associated Press.

Drugdje u Europi, litavski dužnosnici prošle su godine spriječili zavjeru za ubistvo litavskog pristaše Ukrajine i još jednu protiv ruskog aktivista. Dužnosnici u Njemačkoj također su razotkrili dvije zavjere: jednu protiv čelnika njemačke kompanije za oružje koja opskrbljuje Ukrajinu, a drugu protiv ukrajinskog vojnog dužnosnika.

Poljske vlasti su 2024. uhapsile muškarca zbog, kako su rekli, planiranja atentata na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Iste godine u Španjolskoj je ubijen ruski pilot helikoptera koji je prebjegao, a glavni osumnjičenici su ruski operativci.

Iako se ruske dužnosnike dugo optužuje za ušutkivanje neprijatelja u inozemstvu, tri zapadna obavještajna dužnosnika iz različitih zemalja izjavila su za AP da se kampanja ciljanih ubistava pojačala od početka invazije predsjednika Vladimira Putina na Ukrajinu 2022. godine.

Dužnosnici, koji su govorili pod uvjetom anonimnosti radi rasprave o osjetljivim informacijama, kažu da su ruske sigurnosne službe sada drskije u odabiru meta te da, uz uobičajene mete poput vojnih prebjega, ciljaju i ruske aktiviste te strane pristaše Ukrajine.

Brojne sabotaže
"Ova kampanja nije slučajna", rekao je jedan od njih, visoki europski obavještajni dužnosnik. "Postoji političko odobrenje." Obavještajni dužnosnici, bivši visoki britanski dužnosnik za borbu protiv terorizma i tužitelji u Litvi vide ovu kampanju kao dio širih napora Rusije da potkopa europske zemlje koje podržavaju Ukrajinu.

U te napore ubraja se i 191 čin sabotaže, podmetanja požara i drugih incidenata povezanih s Rusijom, koje su zapadni dužnosnici zabilježili diljem Europe od početka rata. Mnogi optuženi u toj kampanji su ljudi unajmljeni kao jeftini posrednici za ruske obavještajne operativce.

Prema francuskim sudskim dokumentima, dužnosnicima i informacijama litavskog tužitelja, Moskva sada koristi isti model i za ciljanje svojih neprijatelja u inozemstvu. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je za AP da ne vidi "nikakvu potrebu" za komentarom.

Ruski dužnosnici su ranije poricali da Moskva stoji iza pokušaja ubojstava svojih protivnika u inozemstvu. AP je razgovarao s trojicom ljudi koji su bili mete: Osečkinom, litvanskim aktivistom Valdasom Bartkevičiusom i Ruslanom Gabasovim, koji se zalaže za neovisnost ruske regije Baškortostan.

Plan za atentat u Biarritzu
Trojica od četvorice muškaraca koje je francuska policija uhitila zbog planiranja ubojstva Osečkina otputovala su u ljetovalište Biarritz, gdje on živi, u travnju 2025., pokazuju sudski dokumenti. Nadzirali su njegovu kuću "s ciljem da ga ubiju i potom zastraše sve političke protivnike ruskih vlasti koji žive u Francuskoj", navodi se u dokumentima.

Sva četvorica rođena su u ruskoj regiji Dagestan. Jedan od njih ima više kaznenih presuda, dok je drugi rekao da ga je uhapsila ruska domaća sigurnosna služba te da je pobjegao iz zemlje kako bi izbjegao slanje u Ukrajinu.

Osečkin je prije nekoliko godina osnovao grupu za prava zatvorenika i vodi projekt koji razotkriva zlostavljanja u ruskom zatvorskom sistemu. Kaže da su se prijetnje protiv njega pojačale nakon što je počeo istraživati navodne ruske zločine u Ukrajini i pomagati ruskim vojnim prebjezima da pobjegnu.

Preselio se u Francusku 2015. godine, a pod policijsku zaštitu stavljen je sedam godina kasnije, kada su francuski dužnosnici dobili informaciju da mu je život u opasnosti. "Da nije bilo njih, vjerojatno bi me ubili", rekao je.

Mete poručuju: Moskva pobjeđuje ako se sakrijemo
Na drugom kraju kontinenta, u Litvi, Gabasov, aktivist iz Baškortostana, u veljači 2025. otkrio je na svom automobilu skriveni Apple AirTag lokator. Policija mu je rekla da ostavi uređaj na mjestu te je pratila ljude koji su pratili njega, ispričao je.

Nekoliko tjedana kasnije, Gabasov kaže da je sa suprugom i petogodišnjim sinom bio na proslavi litavske neovisnosti od Sovjetskog Saveza kada su ga nazvali policajci i rekli mu da se ne vraća kući. Sljedećeg dana, kaže, policajci su mu rekli: "Jučer je u blizini vaše kuće uhićen ubojica; čekao vas je s pištoljem... Bio je spreman čekati cijelu noć."

Litvanske vlasti, rekao je, ponudile su mu priliku da potpuno "nestane" - da promijeni ime, preseli se i prestane sa svojim aktivizmom. Odbio je, rekavši da ga mnogi ljudi iz njegove pretežno muslimanske matične regije blizu Kazahstana vide kao vođu u borbi za neovisnost.

Regija je važna Kremlju, objasnio je Gabasov, zbog svojih rezervi zlata i zato što je velik broj njezinih muškaraca poslan u borbu u Ukrajinu. "Ne mogu ih sve izdati tako da jednostavno nestanem, pogotovo iz straha", rekao je Gabasov, dodajući da bi to išlo na ruku Moskvi.

"Kakva je njima razlika?" upitao je Gabasov, misleći na ruske sigurnosne službe. "Mogli bi me ubiti... ili bih se ja mogao sakriti od svih i prestati baviti političkom aktivnošću. To je upravo ono što oni žele."

Promjena taktike
Osobe uključene u litavske slučajeve izravno je angažirala ruska vojna obavještajna služba, rekli su tužitelji, a neke su imale veze s ruskim organiziranim kriminalom te bi mogle biti povezane s drugim zavjerama podmetanja požara i špijunaže u Europi.

Moskovski prelazak na oslanjanje na takve posrednike može se povezati s jednim ranijim pokušajem atentata, rekao je za AP zapovjednik Dominic Murphy prije umirovljenja s dužnosti šefa protuterorističke jedinice londonske policije. Godine 2018. bivši ruski špijun Sergej Skripal otrovan je nervnim otrovom u Salisburyju u Engleskoj.

Vlada Ujedinjenog Kraljevstva optužila je Moskvu da je napad izvela s oficirima vojne obavještajne službe. Kao odgovor, Britanija i druge zapadne zemlje protjerale su stotine ruskih diplomata, a time i špijuna, što je ruskim časnicima otežalo djelovanje u Europi, rekao je Murphy, koji je bio glavni istražitelj u tom slučaju.

Činjenica da je većina zavjera koje su zapadni dužnosnici otkrili od 2022. godine spriječena mogla bi ukazivati na to da je Moskvi teže izvoditi operacije s posrednicima, za razliku od vlastitih časnika, rekao je jedan od zapadnih obavještajnih dužnosnika.

Ipak, pokušaji ubistava mogu služiti i drugim svrhama, rekli su, uključujući zastrašivanje protivnika Kremlja i trošenje resursa europskih policijskih snaga.