Europa u strahu od Putinova sljedećeg poteza: "Nešto bi se moglo dogoditi vrlo brzo"
Europski dužnosnici sve glasnije upozoravaju da bi Vladimir Putin mogao iskoristiti političku nesigurnost u SAD-u i još nedovoljno ojačanu europsku obranu kako bi testirao jedinstvo NATO-a.
Dužnosnici za odbranu i zastupnici strahuju da bi Kremlj mogao smatrati da su naredna godina ili dvije, dok je Donald Trump još u Bijeloj kući, a Evropska unija još nije ojačala svoje vojne kapacitete, pravo vrijeme za testiranje predanosti Zapada NATO-u, rekla su tri političara iz Evropske unije direktno upoznata s raspravama.
Iako je ruski rat u Ukrajini pokazao ograničenja moći Moskve, ruski predsjednik već dugo signalizira želju za zauzimanjem dodatne teritorije.
"Nešto bi se moglo dogoditi vrlo brzo – postoji ruski prozor prilike", rekao je Mika Aaltola, finski zastupnik desnog centra u Evropskom parlamentu i član odbora za vanjske poslove. "SAD se povlači iz Evrope, transatlantski odnosi su u rasulu, a Evropska unija još nije u potpunosti spremna sama preuzeti odgovornost", dodao je.
Iako dužnosnici za odbranu i kreatori politika ne isključuju mogućnost da Vladimir Putin pokrene kopnenu ofanzivu na neku članicu NATO-a, smatraju da je to malo vjerovatno s obzirom na to koliko je Rusija iscrpljena ratom u Ukrajini, rekao je jedan visoki diplomat NATO-a i troje visokih evropskih odbrambenih dužnosnika.
Umjesto toga, daleko je vjerovatnije da bi mogao izvesti upad osmišljen tako da stvori nejasnoću, nadajući se da će izazvati podjele unutar NATO-a oko toga doseže li takav potez prag za aktiviranje člana 5, klauzule o međusobnoj odbrani, rekao je Aaltola.
Član 5 propisuje da saveznici oružani napad na jednu članicu trebaju smatrati napadom na sve, no Trump je NATO nazvao "tigrom od papira". Njegov mandat bi trebao završiti u januaru 2029.
Putin bi mogao "horizontalno eskalirati protiv nekog drugog susjeda, pokušavajući izbjeći ponižavajuće pregovore s Ukrajinom", rekao je Gabrielius Landsbergis, bivši litvanski ministar vanjskih poslova, koji je također upozoravao na Putinov "prozor prilike".
Iako je evropska potrošnja za odbranu naglo porasla nakon početka ruske sveobuhvatne invazije na Ukrajinu 2022. godine, puni učinak toga na terenu osjetit će se tek za nekoliko godina, prema Planu odbrambene spremnosti Evropske unije.
Blok želi do 2030. biti spreman "vjerodostojno odvraćati svoje protivnike i odgovoriti na svaku agresiju", navodi se u planu. "To bi mogla biti mala psihološka stvar koja bi nas uplašila, ako Putin procijeni da nas takva vrsta eskalacije slabi, da nas tjera da se osjećamo ugroženo i da smanjuje podršku Ukrajini", rekao je Ville Niinistö, predsjednik Delegacije Evropskog parlamenta za odnose s Rusijom i bivši finski ministar. Finska s Rusijom dijeli granicu dugu 1340 kilometara.
"Rusija nije svemoćna", rekao je. "Ali očaj je također opasan".
Šta Trump radi sljedeće?
Poljski premijer Donald Tusk rekao je u subotu da je najveća prijetnja transatlantskoj zajednici upravo "kontinuirana dezintegracija našeg saveza".
Ako Putin prati Trumpovu predanost NATO-u, u obzir će uzeti i njegove unutrašnjopolitičke izazove. Ako republikanci loše prođu na međuizborima u novembru, Trump bi mogao pokušati ponovo pridobiti svoju biračku bazu jačim pritiskom na svoje omražene mete – NATO i Evropu, te dodatnim povlačenjem podrške Ukrajini uoči predsjedničkih izbora u SAD-u 2028. godine, rekao je jedan visoki evropski odbrambeni dužnosnik.
SAD je u petak objavio da će povući 5000 američkih vojnika iz Njemačke. Trump je isto zaprijetio Italiji i Španiji.
"Postoji rizik od još goreg zaokreta" u američkom odnosu prema NATO-u zbog unutrašnjopolitičke klime, rekao je visoki odbrambeni dužnosnik. Kako bi se suprotstavila toj prijetnji, Evropska unija mora snažno ulagati kako bi bila spremna sama se braniti.
I premda je Rusija oslabljena, s obzirom na to da Ukrajina probija njenu odbranu i napada duboko na njenoj teritoriji, da broj žrtava među vojnicima raste i da Kijev uspijeva vratiti teritoriju, upravo to Putina u ovom trenutku čini opasnijim za Evropu, rekao je Aaltola.
"Eskalacija sukoba u Ukrajini na neka druga područja mogla bi Rusiji dati adut za igru… rat iscrpljuje njihove resurse, pa traže izlaz", rekao je Aaltola. A taj izlaz nisu mirovni pregovori – nego širenje sukoba.
Putin ima mnogo lakih meta koje može izabrati, rekao je Aaltola, a napad bi mogao poprimiti više različitih oblika. Kremlj vjerovatno ne bi učinio nešto toliko jasno kao što bi bio "upad ondje gdje je NATO snažan, primjerice na poljskoj granici".
"To bi mogla biti operacija dronovima, mogla bi biti operacija u Baltičkom moru, moglo bi biti nešto na Arktiku, ciljanje malih otoka. Imaju flotu iz sjene, koja je već djelimično militarizirana", rekao je Aaltola. "Napad dronom ne zahtijeva vojnike, ne zahtijeva prelazak granice".
Pokretanjem takve operacije Putin bi nastojao pritisnuti evropske saveznike Ukrajine, a pritom izbjeći mogući američki odgovor.
"Ako nema napada preko granice, SAD bi mogao reći da to strateški nije toliko važno", rekao je Aaltola. "Njihovi resursi su opterećeni Iranom, pa bi možda savjetovali pregovore s Rusijom. A upravo bi to Rusija pokušala postići", dodao je.
Uznemiravanje ili opravdana zabrinutost?
Evropa nije jedinstvena u procjeni ozbiljnosti neposredne ruske prijetnje. Postoje određene napetosti između političara iz zemalja poput Finske i Litvanije, koji upozoravaju na opasnost i tvrde da Evropa hitno mora pojačati proturaketnu i odbrambenu spremnost zbog kašnjenja u isporuci američkog oružja uslijed rata u Iranu, te opreznijeg pristupa u Estoniji i samom NATO-u, gdje dužnosnici smatraju da svako širenje panike ide Putinu na ruku.
No oni koji umanjuju prijetnju riskiraju da u Evropu unesu lažan osjećaj sigurnosti, rekao je Aaltola. To je "zapravo najgore što možete stvoriti u demokratskim zemljama", rekao je. "Moramo rasporediti resurse, a ako postoji lažan osjećaj sigurnosti, onda se resursi ne usmjeravaju u odbranu", dodao je.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sugerirao je u televizijskom intervjuu da bi se Rusija mogla spremati na potez prema jednoj od baltičkih država. Visoki dužnosnici u Kijevu rekli su da su oni mete zbog svoje podrške Ukrajini.
Rusi šalju signal jer su optužili baltičke države da dopuštaju ukrajinskim dronovima korištenje njihovog zračnog prostora, rekao je ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha novinarima.
Političari u baltičkim državama pokušali su umanjiti tu prijetnju. Dužnosnici NATO-a jednako su skeptični.
"Rusija je vrlo zauzeta u Ukrajini", rekao je estonski predsjednik Alar Karis. "Ne mislim da ima dovoljno kapaciteta pokušati voditi rat i protiv baltičkih država", rekao je.
Taj su argument ponovili i visoki diplomat NATO-a te troje visokih evropskih odbrambenih dužnosnika.
"Jasno je da Rusija sebe vidi u dugoročnoj konfrontaciji sa Zapadom", rekao je visoki evropski odbrambeni dužnosnik. "Međutim, trenutno ostajemo pri procjeni da ne postoji kratkoročna vojna prijetnja NATO-u zbog ruskog angažmana u Ukrajini. To ne znači da ne trebamo ostati oprezni, jer Rusija bi mogla pogrešno procijeniti naše jedinstvo i odlučnost", dodao je.
No, kako je priznao Karis, Evropa ništa ne može isključiti. "Nikad ne znate. Niko nije očekivao ni rat u Ukrajini", rekao je estonski predsjednik. "Na oprezu smo. Spremni smo. Držimo oči otvorene".
