EU u ubrzano radi na aktiviranju ČLANA 42.7 i to je zastrašujuća vijest

Evropska unija prvi put ozbiljno razrađuje plan kako bi se branila u slučaju napada, i to u trenutku kada Donald Trump otvoreno dovodi u pitanje budućnost NATO-a. Dok Washington pojačava pritisak na saveznike i čak razmatra povlačenje iz Saveza, Brisel ubrzano priprema plan aktiviranja vlastite klauzule uzajamne odbrane, potez koji mnogi vide kao početak nove faze evropske sigurnosne politike, piše Guardian.

Lideri EU-a dogovorili su se da će Evropska komisija „pripremiti nacrt” odgovora u slučaju aktiviranja klauzule o uzajamnoj pomoći, rekao je kiparski predsjednik Nikos Hristodulidis, domaćin sastanka. O klauzuli uzajamne odbrane, članu 42.7 Ugovora o EU, raspravljalo se u četvrtak navečer, prije nego što su se pojavili izvještaji da SAD razmatraju kako da suspenduju Španiju iz NATO-a. Trump, dugogodišnji kritičar transatlantskog vojnog saveza, pojačao je napade na, kako ga naziva, „vrlo razočaravajući NATO” nakon što evropske zemlje nisu učestvovale u američko-izraelskom ratu protiv Irana. Ovog mjeseca je izjavio da „bez ikakve sumnje” razmatra povlačenje SAD-a iz NATO-a, čime je 77 godina star savez gurnut u jednu od najdubljih kriza u svojoj historiji. Španski premijer Pedro Sánchez, jedan od najglasnijih evropskih kritičara rata u Iranu, u petak je poručio da je Španija lojalan član NATO-a, istovremeno ponovivši kritiku „neuspjeha politike grube sile na Bliskom istoku”.

U tom kontekstu ponovo je porastao interes za klauzulu uzajamne pomoći Evropske unije, koja obavezuje države članice da pruže „pomoć i podršku svim sredstvima koja su im na raspolaganju” ako je neka članica napadnuta od strane druge države ili nedržavnog aktera.

„Radimo na priručniku o tome kako koristiti ovu klauzulu”, izjavio je predsjednik Evropskog vijeća Antonio Costa u petak i dodao da je već postojao „probni slučaj” na Kipru, referišući se na nedavni napad dronom na britansku bazu na ostrvu na početku posljednjeg sukoba na Bliskom istoku. Costa je rekao da su „Grčka, zatim Francuska, Italija, Španija i Nizozemska mobilisale vojnu opremu i snage kako bi pomogle Kipru u odbrani od vanjskih napada”.

Kako se aktivira član 42.7

Guardian piše da je Francuska zasad jedina država koja je aktivirala član 42.7, i to nakon terorističkih napada u Parizu 2015. godine, u kojima je ubijeno 130 ljudi. Tada je Pariz pozvao ostale članice Evropske unije da pojačaju svoje vojne angažmane u inostranstvu kako bi mogao da preusmjeri snage na unutrašnju sigurnost. Međutim, upravo nedostatak konkretnih pravila u samom ugovoru, koji se nekada smatrao prednošću zbog fleksibilnosti, danas izaziva nesigurnost među državama članicama.

„Recimo da Francuska aktivira član 42.7, koje će zemlje prve odgovoriti? I koje su tačno potrebe države koja traži pomoć?” upozorio je kiparski predsjednik Hristodulidis, dodajući da bi takva pitanja trebalo da budu razrađena u novom operativnom planu EU-a.

Dodatni podsticaj za ozbiljnije promišljanje ove klauzule stigao je s Kipra, države koja nije član NATO-a, a na čijoj je teritoriji u martu dron pogodio britansku bazu RAF Akrotiri. Ipak, dio članica oprezan je prema potezima koji bi mogli biti tumačeni kao potkopavanje NATO-ovog člana 5, temelja kolektivne odbrane Zapada.

„NATO ostaje temelj kolektivne sigurnosti”, poručio je jedan evropski zvaničnik, ističući da EU ipak raspolaže komplementarnim alatima, od sankcija i finansijske pomoći do humanitarne podrške, koji bi mogli biti ključni u slučaju aktiviranja člana 42.7. Na tom okviru već radi i šefica evropske diplomatije Kaja Kallas.

Nervoza u Evropi raste

Istovremeno, nervoza u Evropi raste zbog izjava Donalda Trumpa. Poljski premijer Donald Tusk otvoreno je doveo u pitanje spremnost Washingtona da ostane vjeran NATO obavezama, nazvavši to „najvažnijim pitanjem za Evropu”.

U senci tih napetosti pojavile su se i informacije da Pentagon razmatra kažnjavanje saveznika koji nisu podržali američke operacije protiv Irana. Prema navodima američkih zvaničnika, interno se raspravlja o mjerama poput suspenzije Španije iz Saveza ili preispitivanja američkog stava o britanskom suverenitetu nad Falklandskim ostrvima. Povod je, tvrdi se, nezadovoljstvo dijela američke administracije zbog odbijanja pojedinih zemalja da omoguće pristup bazama i preletima za operacije protiv Irana.

Iako iz NATO-a poručuju da osnivački ugovor ne predviđa mehanizam za isključenje članica, političke tenzije su očigledne. Španski premijer Sánchez pokušao je smiriti situaciju, ističući da Madrid ostaje pouzdan saveznik, ali i ponavljajući kritike „neuspjeha politike sile” na Bliskom istoku.

U Briselu se zato ubrzano razrađuju konkretni scenariji primjene člana 42.7, a već u maju planirane su simulacijske vježbe kako bi se testiralo kako bi EU reagovala u slučaju njegovog aktiviranja: ko šta radi, koliko brzo i kojim sredstvima.

Iskustvo iz 2015. pokazuje da ta klauzula nije samo politička deklaracija, nego može imati vrlo konkretne posljedice. Nakon što je Francuska aktivirala član 42.7, druge države članice preuzele su dio njenih vojnih obaveza u inostranstvu (u Sahelu, Maliju i Centralnoafričkoj Republici) kako bi Pariz mogao da oslobodi snage za sigurnost na vlastitoj teritoriji. Istovremeno je tadašnje članstvo Ujedinjenog Kraljevstva omogućilo francuskim avionima korištenje baze na Kipru, a dodatno je intenzivirana razmjena obavještajnih podataka i saradnja u borbi protiv terorizma.