Nobelovac tvrdi da bi čovječanstvo moglo nestati brže nego što mislimo: Evo koliko još godina imamo
Ugledni teorijski fizičar Dejvid Gros vjeruje da čovječanstvo možda nema još mnogo vremena.
Dobitnik Nobelove nagrade za fiziku, koju je prije 22 godine podijelio s Frenkom Vilčekom i Hjuom Dejvidom Policerom za otkriće asimptotske slobode u teoriji jake interakcije, govorio je za Live Science o realnoj opasnosti od nuklearnog rata, ali i o sve većem utjecaju vještačke inteligencije.
Prema njegovoj procjeni, malo je vjerovatno da će čovječanstvo opstati poslije 2060. godine.
"Čak i nakon završetka Hladnog rata, kada su postojali sporazumi o kontroli naoružanja, procjene su govorile da postoji oko jedan posto šanse godišnje za izbijanje nuklearnog rata", upozorio je Gros, prenosi Nova.rs.
Dodaje da smatra da je ta vjerovatnoća danas bliža dva posto, što znači da svake godine postoji šansa od jedan prema 50. Na osnovu takve računice, očekivani "životni vijek" čovječanstva bio bi oko 35 godina.
Ovakva procjena zasniva se na matematičkim modelima sličnim onima koji se koriste za izračunavanje poluživota radioaktivnih materijala.
Gros ističe da se situacija značajno pogoršala u posljednjih nekoliko decenija, ukazujući na rastuće tenzije između zemalja poput Indije, Irana i Pakistana, kao i između Rusije i Ukrajine.
Posebno zabrinjava činjenica da u posljednjih deset godina praktično nije bilo novih međunarodnih sporazuma o nuklearnom naoružanju.
„Danas imamo devet nuklearnih sila. Već i tri su neuporedivo složenije od dvije“, naglasio je.
Čak i u hipotetičkom scenariju u kojem bi velike sile postigle trajni mir, Gros smatra da bi novi izazov predstavljala vještačka inteligencija.
"Međunarodni dogovori i norme se raspadaju. Oružje postaje sve sofisticiranije. Automatizacija, a možda uskoro i vještačka inteligencija, preuzet će kontrolu nad tim sistemima. Biće veoma teško oduprijeti se tome da AI donosi odluke, jer reaguje mnogo brže“, upozorio je.
On priznaje da je posljednjih godina posebno fokusiran na pitanje opstanka čovječanstva, više nego na napredak nauke i razumijevanje prirode.
Dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da vještačka inteligencija ponekad može „halucinirati“, odnosno generisati netačne ili pogrešne informacije.
Ipak, Gros podsjeća da je historija pokazala kako globalna svijest i upozorenja naučnika mogu dovesti do zajedničkih akcija i rješenja, kao što je slučaj s klimatskim promjenama.
„Mi smo ih stvorili, možemo i da ih zaustavimo“, zaključio je, misleći na nuklearno oružje.
