Mračno upozorenje NATO-u: ‘Pogledajte šta Rusi rade
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sugerirao je da je razlog zašto Rusija ograničava pristup društvenim mrežama zapravo sprječavanje nemira u slučaju opće mobilizacije za veliku novu ofanzivu protiv Ukrajine ili napada na neku od baltičkih država.
"Ruska ograničenja na društvenim mrežama ne ograničavaju kritiku šefa države. Po mom mišljenju, postoji dublja svrha – spriječiti pobune. Šta bi moglo izazvati pobune kod našeg sjevernog susjeda? Brojne stvari, brojni scenariji. Prvi je opća mobilizacija, mobilizacija velikih razmjera u Rusiji. Mobilizacija ljudi iz većih gradova, uključujući Moskvu i Sankt Peterburg. Zašto bi se provela takva mobilizacija velikih razmjera? Da se pokrene još jedna ofanziva – velika ofanziva protiv Ukrajine. Opcija B – provesti manju paralelnu ofanzivu, uz niže troškove i manje napora, negdje gdje se može proći s manje borbenih snaga. Zašto? Zato što neke države – primjerice jedna od baltičkih – nisu spremne za snažan otpor", rekao je Zelenski u intervjuu emitiranom u informativnoj emisiji 24/7 TV u nedjelju navečer.
Zelenski je rekao da je ruski Plan A "mobilizacija velikih razmjera, ograničenja na društvenim mrežama i pokretanje ofanzive". "Što se tiče mjesta, mislim da imaju nekoliko mogućnosti. A ovdje on promatra šta se dešava sa zemljama NATO-a. Mislim da će to odrediti izbor – hoće li se oni uključiti ili ne", rekao je ukrajinski predsjednik.
Na pitanje hoće li član 5. NATO-a biti aktiviran u slučaju napada na baltičke države, Zelenski je odgovorio: "Mislim da možda neće sve zemlje htjeti podržati baltičke države, ali po mom mišljenju, zemlje NATO-a neće imati izbora – inače neće biti NATO-a. Morat će se ujediniti i odgovoriti na ono što bi Putin potencijalno mogao učiniti. Inače, jednostavno više neće imati savez".
Nove ruske prijetnje
Bivši Putinov ministar odbrane, a danas sekretar ruskog Vijeća sigurnosti, Sergej Šojgu, optužio je nedavno, ne iznoseći dokaze, Finsku i baltičke države da su postale dio kijevske "strateške pozadine". Govorio je o navodnim incidentima u kojima su se dronovi srušili u Finskoj i baltičkim zemljama tokom ukrajinskih napada na Ust-Lugu, veliku rusku luku u Finskom zaljevu, te je upozorio Finsku, Estoniju, Latviju i Litvaniju da Moskva zadržava pravo na "samoodbranu" ako ukrajinski dronovi napadnu Rusiju koristeći njihov zračni prostor.
Baltičke države ranije su odbacile slične optužbe kao lažne, negirajući da je Ukrajina koristila njihov zračni prostor za napade.
Inače, posljednjih sedmica iz Moskve stižu otvorene prijetnje prema baltičkim državama. Ruski mediji intenzivno šire sumnje da Ukrajina koristi zračni prostor baltičkih država za napade dronovima, uz prešutno odobrenje njihovih vlada.
Nakon napada na Ust-Lugu u utorak i rusko Ministarstvo vanjskih poslova objavilo je da je Rusija "upozorila" baltičke države da "ako ne razumiju, dobit će odgovor", a moskovske novine to su nazvale tihim ultimatumom.
Kampanja dezinformiranja
Rusija, osim vojne, vodi i agresivnu kampanju dezinformiranja. Internetom se u posljednje vrijeme proširila vijest da se grad Narva, treći po veličini u Estoniji, sprema odvojiti od matične države i formirati prorusku "Narodnu Republiku Narvu". Brojni anonimni profili na društvenim mrežama posljednjih sedmica objavljuju sadržaje na ruskom jeziku i proglašavaju odvajanje Narve i okruga Ida-Viru od Estonije, nazivajući to "ruskom zemljom", dok gradske vlasti tvrde da je riječ o lažima.
Narva se nalazi na sjeveroistočnoj granici Estonije, od Rusije je dijeli rijeka široka oko 100 metara, a bliža je Sankt Peterburgu nego glavnom gradu Tallinnu. Čak 98 posto od oko 50.000 stanovnika govori ruski, više od trećine ima ruske pasoše, a veliki broj su penzioneri koji se s nostalgijom prisjećaju sovjetskog perioda.
Poremećaji interneta u Rusiji
Prekidi dostupnosti interneta u Rusiji postali su svakodnevna pojava. Još od juna prošle godine širom zemlje dolazi do isključenja mobilnog interneta, a odnedavno su masovni prekidi zabilježeni i u Moskvi i Sankt Peterburgu, što izaziva velike probleme u svakodnevnom i poslovnom životu, ali i dodatne strahove među građanima.
Kremlj je zvanično objasnio ove poteze pojačanim sigurnosnim mjerama, navodeći da se time sprječava korištenje mobilnog interneta za navigaciju dronova. Istovremeno, građani sve češće kupuju voki-tokije kako bi ostali u kontaktu, a zabilježen je i značajan porast prodaje dojavljivača.
Dana 20. februara ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je zakon kojim se telekomunikacijskim operaterima nalaže obustava usluga na zahtjev Federalne službe sigurnosti (FSB), uz oslobađanje operatera odgovornosti prema korisnicima u takvim slučajevima.
Ruske vlasti već godinama nastoje kontrolirati korištenje interneta. Blokiran je pristup zapadnim tehnološkim kompanijama poput Facebooka, Googlea, Applea i Amazona, dok je sada pod pritiskom i Telegram, jedna od najpopularnijih aplikacija za komunikaciju u Rusiji. Istovremeno, razvijaju se domaće platforme koje država može lakše nadzirati, poput aplikacije Max, koja je već izazvala kritike jer se smatra alatom za kontrolu i nadzor.
