Čović se obratio partnerima iz FBiH: Sve što ste do sada radili, je li donijelo išta dobro BiH?

U Mostaru je održana sjednica HNS-a na kojoj se govorilo o akutlenom poliitčkom trenutku u BiH i okruženju te općim izborima 2026. Predsjednik HNS Dragan Čović rekao je da su dogovorili određene strateške korake za dalji rad, ali nije htio otkrivati detalje. No, odgovorao je na razna pitanja i uputio poruke opozicionim hrvatskim strankama, ali i partnerima iz Federacije Bosne i Hercegovine.

Poziv za podršku jednom kandidatu

S obzirom da je pet hrvatskih stranaka koje se vode kao opozicija, najavilo da će u narednim danima izaći s prijedlogom za svog kandidata, Čović je upitan ostaje li ipak prostora za razgovor i dogovor u vezi podrške samo jednom kandidatu.

"Kako nismo riješili pitanje izbornog zakona, nameće se opet ista potreba da pokušamo zajedno, organizirani kroz Hrvatski narodni sabor, imati jednog kandidata. To smo u najvećoj mjeri uspjeli kandidiranjem kolegice Darijane Filipović i potporom koju je dao jedan dio predstavnika Hrvatskog narodnog sabora koji i danas učestvuje u ovom radu. Naravno, postoje i stranke koje malo tu drugačije razmišljaju i ovo koriste kao jedan, ja bih rekao, alat za neko svoje profiliranje stranačko i tako dalje. Mislim da imamo izvrsnog kandidata koji može povezati generacijski i na svaki drugi način, sve ono što danas treba na neki način artikulirati kad je u pitanju hrvatski član Predsjedništva s aspekta ustavnih ovlasti. Ja pozivam sve kolege, ali i sve druge institucije našeg naroda u Bosni i Hercegovini da krenemo tim razmišljanjem", rekao je Čović.

Upozorenje na političku odgovornost

Naveo je da, ukoliko dođe do izmjena Izbornog zakona, najmanji je problem da imaju i deset kandidata.

"I nekad prije smo ih imali više, ali da dozvolimo opet jedan ulazak u krizni neki prostor gdje može bošnjački narod birati dva bošnjačka člana Predsjedništva, pa onda kukati kako nam je to problem... Ja mislim da će svako trebati tu odgovornost preuzeti na sebe. Kolegama koji dijele s nama prostor Federacije kao jedne izborne jedinice, da također razmišljaju oko toga. Sve ono što su do sad radili, je li donijelo dobro išta BiH kad biraju Hrvatima? Tako da je jedan motiv i za njih da jednostavno uvažavamo te ustavne kategorije, da hrvatski narod može imati svog legitimnog predstavnika, kao i bošnjački, naravno, kao i srpski narod, a to su neke ustavne ovlasti", naveo je Čović.

Kazao je kako se vode razgovori, ali da je bitno da svako preuzme svoj dio odgovornosti naglašavajući kako je HDZ to već uradio izborom kandidata.

“Pet mjeseci rada ne smije biti bačeno u vodu”

Lider HNS-a i HDZ-a navodi kako su izmjene Izbornog zakona potrebne i zbog načina rada Predstavničkog doma, ali i (ne)rada Doma naroda.

"Vidjeli ste Dom naroda koji je zakazan u ponedjeljak opet, za koji danas znamo da se neće desiti, jer opet po istom modelu neko nameće neke točke dnevnog reda. Pričamo o Evropi, a od točaka dnevnog reda koje su predložene u sklopu ove potencijalne zakazane žurne sjednice Doma naroda, imamo, pazite, na 20. mjestu Zakon o VSTV-u i Zakon o Sudu BiH. To toliko govori o igrama. Naravno da ćemo sjesti, mi smo tražili posebnu sjednicu kolegija, da kolegijalno, to i jest smisao kolegija, da pričamo na kolegijskoj sjednici, da pokušamo naći neko racionalno razmišljanje, da ovih pet mjeseci ne bacimo u vodu, da pokušamo raditi dok ide izborna kampanja. U biti, izborna kampanja i ne smije ići kada vam to proglasi Izborno povjerenstvo, tog trenutka do 9. mjeseca formalno nema klasične pripreme za izbore u vidljivoj javnosti preko vas, tako da ja mislim da je vrijeme da se okrenemo da izvršna i zakonodavna vlast na razini države počne nešto rješavati - tipa da riješimo pitanje proračuna BiH, jer bez proračuna ne možemo riješiti nijedno od pitanja koja danas nameću kao socijalna pitanja. Nedavno smo imali naše sindikate gdje smo rješavali pitanje uposlenika u različitim institucijama, pa smo im udovoljili, a jesmo li im stvarno udovoljili? Ako ne možemo ništa provesti bez proračuna, onda mislim da taj populizam nikom od nas ne treba. Znači, treba sjesti snažno, dogovoriti se o radu, a bojim se bez toga rada, korektnog rada, nema ovih izmjena zakona", naveo je Čović.

"Investitor preuzima rizik, ne BiH"

Govorio je i o Južnoj interkonekciji. Istakao je kako je dobro imati američkog investitora te kako očekuje da će na samitu u Dubrovniku biti napravljen dokument između BiH i Hrvatske.

"Mi formalno možemo krenuti već danas. Čim smo ovaj zakon usvojili, nema nijednog razloga da sad ne idemo u implementaciju toga. A ima sad tu puno pravnih koraka i naravno puno i taktičkih koraka na terenu, pošto znamo, recimo, približno kuda ide čitava infrastruktura, ali vodimo računa da sve ovo što mi radimo ne možemo raditi bez Republike Hrvatske. Taj bajpas o kojem sam ja neki dan govorio je 60-ak kilometara između Dugopolja i granice sa Bosnom i Hercegovinom i oko Imotskog. Bez toga se ovo drugo ne može raditi. Odnosno, mi ćemo raditi paralelno, ali cirkulacije energenta, prirodnog plina, nema bez ove komunikacije, jer upravo ona sa zapada dolazi uvjetno, taj novi alternativni izvor plina. Što se nas tiče, to smo vrlo jasno komunicirali - mi želimo da se od sutra krene administrativno djelovati na terenu. Znamo ko je investitor", naglasio je.

Poručio je kako Bosna i Hercegovina ne preuzima nikakav rizik već da je kompletan rizik na investitoru.

"Investitor donosi novac, investitor treba nametnuti dinamiku, a ako investitor ulaže te milijarde o kojima danas pričamo u dolarima, on će istovremeno raditi infrastrukturu plinsku, ali istovremeno i potrošačku infrastrukturu - plinska elektrana. Jedno bez drugog nema smisla, sve skupa. I naravno da će onda investitor poticati tržište u Hrvatskoj da ubrza svoje procese na ovih 60 km. Onda postajemo svi zainteresirani. Zbog toga ja mislim da je ovo za nas prije svega politički i sigurnosni projekt. Politički, da mi profunkcioniramo kao jedno društvo koje je dobro zapelo. Evo, vidjeli ste, Gradišku prelaz smo završili ima par mjeseci, gdje nam je? Jedna osoba kaže ne može i stoji sve kao da ništa niste radili. Zamislite koliko je takvih točaka sad na ovom dijelu. I drugo je sigurnosni - tamo gdje američki investitor uloži ovoliki novac, brinuće o tom prostoru, sa svakog aspekta. I to nam je dobro, obzirom da je od istog investitora, ne mislim sad na investitora, na zemlju odakle dolazi taj novac, definiran betonski okvir, zaustavljen rat. Ja mislim da mi time možemo riješiti puno drugih pitanja. Našeg unutarnjeg konačnog uređenja koje će biti funkcionalnije je upravo na ovom projektu da se to pokaže, a kažem i ovaj sigurnosni aspekt, da možemo malo mirnije razmišljati i o našem okruženju i sve ono što se dešava na globalnom političkom planu", zaključio je Čović.