Zbog ovoga se Uskrs, za razliku od Božića, svake godine slavi na drugi datum
Uskrs je najveći i najstariji kršćanski blagdan, koji slavi Isusovo uskrsnuće i pobjedu nad grijehom i smrću. Za vjernike širom svijeta ovo je vrijeme okupljanja porodice, molitve, blagovanja blagoslovljene hrane i pripreme pisanica.
Blagdan dolazi nakon 40 dana posta i korizme, a u središtu kršćanske vjere ističe temeljno vjerovanje da ljubav pobjeđuje smrt.
Kršćansko učenje podsjeća da je Isus bio mučen, razapet na križu i preminuo na Veliki petak. Veliki četvrtak, Veliki petak i Velika subota čine Vazmeno trodnevlje koje vodi do Uskrsa. Treći dan nakon smrti, Isus je uskrsnuo, čime je ljudima donio nadu u vlastito uskrsnuće i vječni život.
Za razliku od Božića, koji se svake godine obilježava 25. decembra, datum Uskrsa stalno varira. Razlog leži u lunarnom kalendaru i povezanosti Uskrsa s proljetnim punim Mjesecom. Naime, rani kršćani nisu slavili Božić, jer Novi zavjet ne navodi tačan datum Isusovog rođenja, već su se fokusirali isključivo na Uskrs, navodi T portal.
Od 2. stoljeća, Uskrs se počeo slaviti jednom godišnje, a od 325. godine Katolička crkva donijela je pravilo da se Uskrs obilježava prve nedjelje nakon prvog punog Mjeseca koji slijedi proljetni ekvinocij. Ovaj datum je povezan i s jevrejskom Pashom, jer se Isusovo raspeće i uskrsnuće historijski poklapalo s tim blagdanom.
Za pravoslavne vjernike, koji koriste julijanski kalendar, pravilo je slično – Uskrs dolazi nakon Pashe, iako se datum ponekad poklapa s katoličkim Uskrsom, što znači da i pravoslavci i katolici tada slave blagdan istog dana.
