Evo zašto ove godine sat pomjeramo ranije nego prošle
Kada tačno pomjeramo sat i zašto je datum drugačiji? Ove godine ljetno računanje vremena počinje nešto ranije nego prošle, što kod mnogih izaziva zabunu. Ipak, razlog nije promjena pravila, već jednostavno kalendarska „igra“.
Spremite se za kraću noć sa subote, 28. marta, na nedjelju, 29. marta 2026. godine. Tačno u 2 sata ujutro, kazaljke će se pomjeriti jedan sat unaprijed – na 3 sata. To znači da će jutra privremeno biti tamnija, ali će dan trajati duže u poslijepodnevnim satima, što mnogi s nestrpljenjem očekuju s dolaskom toplijeg vremena.
Mnogi su primijetili da su prošle, 2025. godine, satovi pomjereni unaprijed 30. marta. Razlog za ovu naizglednu nedosljednost leži u jednostavnom pravilu koje važi širom Evropske unije. Prema važećoj direktivi, prelazak na ljetno računanje vremena uvijek se dešava posljednje nedjelje u martu. Kako datumi svake godine padaju u različite dane u sedmici, mijenja se i datum te posljednje nedjelje. Ove godine to je 29. mart – dan ranije nego prošle.
Vječna debata: zašto još nismo ukinuli pomjeranje sata?
Svakog proljeća i jeseni ponovo se otvara pitanje smisla ovog običaja. Prvobitno uveden tokom Prvog svjetskog rata, a kasnije široko prihvaćen tokom energetske krize 1970-ih, cilj pomjeranja sata bio je ušteda energije boljim korištenjem dnevne svjetlosti. Smatralo se da će duže večeri smanjiti potrebu za vještačkim osvjetljenjem. Ipak, novija istraživanja pokazuju da su te uštede minimalne, jer se u prelaznim mjesecima energija troši na jutarnje grijanje.
Evropski parlament je 2019. godine glasao za ukidanje sezonskog pomjeranja sata, a u anketi sprovedenoj godinu ranije većina građana EU podržala je tu ideju. Međutim, proces je zaustavljen. Do danas države članice nisu uspjele postići dogovor o ključnom pitanju – da li trajno zadržati ljetno ili zimsko (standardno) vrijeme. Situaciju dodatno komplikuje potreba za koordinacijom kako bi se izbjegao haos u transportu i na jedinstvenom tržištu. Globalne krize, poput pandemije i rata u Ukrajini, ovo su pitanje gurnule u drugi plan.
Gubitak samo jednog sata sna može poremetiti naš unutrašnji biološki sat i izazvati umor, glavobolje i probleme s koncentracijom koji mogu trajati danima. Statistika čak pokazuje i blagi porast saobraćajnih nezgoda u ponedjeljak nakon promjene, upravo zbog umora vozača. Srećom, postoje savjeti stručnjaka koji mogu pomoći da se ovaj šok za tijelo ublaži.
Počnite s prilagođavanjem tako što ćete ići na spavanje 15 do 30 minuta ranije nego inače. To će učiniti prelazak postepenijim. U nedjelju ujutro, čim se probudite, izložite se prirodnoj dnevnoj svjetlosti – sunčeva svjetlost je ključni signal mozgu koji pomaže u resetovanju cirkadijalnog ritma.
Izbjegavajte teške obroke i kofein navečer tokom ovih dana. Također, preskočite popodnevno drijemanje, jer će vam to otežati da navečer zaspite u novo, ranije vrijeme. Lagana fizička aktivnost tokom dana, po mogućnosti na otvorenom, također može pomoći tijelu da se brže prilagodi novom ritmu.
