Zašto se budite noću? Ovo su najčešći uzroci problema sa snom

Buđenje usred noći je problem s kojim se suočavaju mnogi ljudi. Povremeno se to dogodi svakome. Dovoljna je kasna večera, stresan dan ili buka iza prozora. Međutim, ako se to dešava često, a nakon noćnog buđenja je teško ponovo zaspati, to može biti važan signal organizma. Mnogo toga ukazuje na to da nešto remeti njegov prirodni ritam.

Buđenje noću – ne primjećujemo ga uvijek

Suprotno uvriježenom mišljenju, san nije stanje koje traje neprekidno cijelu noć. Sastoji se od nekoliko ciklusa koji u prosjeku traju oko 90 minuta. Tokom svakog od njih organizam prolazi kroz različite faze – od budnosti, preko plitkog i laganog sna, zatim dubokog sna, pa sve do REM faze, koja se naziva i fazom brzih pokreta očiju.

Na granici između ciklusa organizam se može na kratko probuditi i to je potpuno prirodna pojava. Najčešće toga uopće ne pamtimo, jer u roku od nekoliko desetina sekundi ponovo zaspimo. Problem nastaje kada nešto ometa povratak u san. Budnost, tokom koje se okrećemo s jedne strane na drugu, može trajati nekoliko minuta, a ponekad čak i nekoliko sati.

Stres kao jedan od najčešćih uzroka

Za noćna buđenja vrlo često je odgovoran stres. Kada smo tokom dana pod pritiskom ili proživljavamo jake emocije, organizam proizvodi više kortizola. Iako bi se njegov nivo trebao smanjivati u večernjim satima, snažne emocije tokom dana mogu uzrokovati da on i dalje ostane na visokom nivou.

Ako stanje napetosti traje sve do večeri, teže je zaspati i održati stabilan ritam sna. Često se javlja i navala misli, analiziranje događaja iz cijelog dana ili planiranje narednih aktivnosti i obaveza.

Nepravilna higijena spavanja

Svakodnevne navike imaju ogroman utjecaj na kvalitet sna. Često nismo svjesni da sitna, naizgled nevažna ponašanja mogu značajno povećati rizik od noćnih buđenja.

Jedna od čestih grešaka je korištenje telefona, računara ili televizora neposredno prije odlaska na spavanje. Plavo svjetlo koje emituju ekrani usporava proizvodnju melatonina – hormona koji reguliše dnevno-noćni ritam. Kao rezultat toga, organizam teže ulazi u dublje faze sna, a buđenja se javljaju češće.

Jednako problematična je i neredovnost vremena odlaska na spavanje. Ako svaki dan idete spavati u drugo vrijeme, organizam ima poteškoća da stabilizuje ritam sna.

Kasni i teško probavljivi obroci

Večera može značajno utjecati na noćna buđenja. Obilan i težak obrok navečer prisiljava probavni sistem na intenzivan rad u vrijeme kada bi se organizam trebao prvenstveno fokusirati na regeneraciju. Uz to se može pojaviti nelagoda, osjećaj težine, a ponekad i žgaravica.

Također nije bez značaja ni pijenje velike količine tečnosti neposredno prije spavanja. U tom slučaju noćna buđenja često nastaju zbog potrebe za odlaskom u toalet.

Buka, svjetlo i temperatura

Uslovi u spavaćoj sobi također imaju veliki utjecaj na kvalitet noćnog odmora. Čak i blagi podražaji mogu izazvati buđenja, čega često nismo svjesni.

Previsoka temperatura u spavaćoj sobi otežava ulazak u dubok san. Za zdrave odrasle osobe optimalna temperatura kreće se između 16 i 19 °C. Negativan utjecaj imaju i ulično svjetlo koje ulazi kroz prozor ili obavijesti s telefona. Zanimljivo je da organizam reaguje na ove podražaje čak i ako ne dođe do potpunog buđenja. Oni mogu biti odgovorni za osjećaj umora odmah nakon jutarnjeg ustajanja iz kreveta.

Zdravstveni problemi i prekidi sna

Ponekad su poremećaji sna uzrokovani različitim zdravstvenim problemima. Tu spadaju, između ostalog, hormonski poremećaji i bolesti štitne žlijezde, želučani refluks ili apneja u snu. Posebnu pažnju treba obratiti ako su noćna buđenja praćena nedostatkom zraka i ubrzanim lupanjem srca. U takvim situacijama konsultacija s ljekarom postaje neophodna.