IDDEEA raskrinkala tvrdnje iz RS

Bosna i Hercegovina
IDDEEA raskrinkala tvrdnje iz RS

Agencija za informaciono-komunikacijske tehnologije RS (AIKT), ovih je dana na adrese domaćih i međunarodih institucija uputila dopis u kojem iznosi niz neargumentovanih tvrdnji na račun Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA), a u vezi dodjele elektronskog identiteta građanima, odnosno elektronskog potpisa.

"Sve aktivnosti koje su zabranjene u testnoj fazi koja je nezakonita sada se provode u „produkcijskoj fazi“ i sve što je zabranjeno je dostupno", navode iz AIKT RS i dodaju:

"Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH je izvela zaključak da ima pravo da samostalno, svojim pravilima sebe imenuje za pravno lice, da samostalno određuje tzv. RA tijela i da se ti poslovi dodjeljuju opštinama, gradovima i bankama. Nastavljeno je sa izdavanjem udaljenih kvalifikovanih elektronskih potvrda i to se sve nalazi na web stranici dostupno. Nastavljeno je, doslovce, sa svim aktivnostima koje su zabranjene, a svako insistiranje na provođenju zakona se ignoriše i izuzetno drsko povezuje sa politikom. U potpunosti se ignoriše vladavina prava i uvodi se kompletna oblast digitalne identifikacije u anarhiju i rizik".

Stiagao je odgovor iz IDDEEA-e.

Iz ove državne agencije su kolege iz RS uputili na rješenje koje je donijela Agencija za zaštitu ličnih podataka Bosne i Hercegovine (AZLP) protiv IDDEEA, a u kojem se vidi da se zabrana se odnosi na testnu pilot fazu dodjeljivanja elektronskog identiteta, a ne elektronskog potpisa!

Naime, IDDEEA je odmah u potpunosti postupila u skladu sa navedenim rješenjem AZLP-a, o čemu je dostavila dokaze AZLP-u (na koje se oni nisu žalili), ali je isto tako protiv navedenog rješenja AZLP, IDDEEA podnijela i tužbu Sudu BiH.

"S obzirom da je tada rješenje stupilo na snagu, bili smo primorani, da izvršimo recertifikaciju procesa po EIDAS, te sve to nanovo prijavimo u MKT BIH. Dodatno, podsjećavam vas da je na snagu stupio i novi Zakon o zaštiti ličnih podataka BiH, koji za razliku od starog (po kojem je izdano gore navedeno rješenje) predviđa mogućnost korištenja video identifikacije, te ćemo vjerovatno u nekoj skorijoj budućnosti ponovo implementirati sistem zasnovan na video identifikaciji, jer sada postoji pravni osnov za takvo nešto", navode u odgovoru.

Podsjećaju da AZLP nema nadležnost nad Zakonom o elektronskom potpisu BiH (isključiva nadležnost MKT BiH), te samim tim u svom rješenju nije ništa ni zabranila po pitanju elektronskog potpisa.

Također, Sud BIH je donio Odluku kojom se zahtjev za preispitivanje sudske odluke odbija, odnosno Sud je samo odbio žalbu IDDEEA na rješenje AZLP. Sud nije donio nikakav novi DISPOZITIV sa kojim nešto naređuje IDDEEA, niti se bavio meritumom ove teme, što nenadležni pojedinci s nižih nivoa vlasti pokušavaju uporno plasirati i spinovati.

"S obzirom da otvaramo navedenu temu, dužni smo vas upoznati da prema članu 5. i članu 6. Pravilnika o bližim uslovima za izdavanje kvalificiranih potvrda ("Službeni glasnik BiH", broj 14/17) ovjeritelj donosi interna pravila Politike certifikacije (engl. Certificate Policy – CP u daljnjem tekstu: CP) i Praktična pravila pružanja usluge certifikacije (engl. Certification Practices Statement – CPS u daljnem tekstu: CPS) kojima uređuju način rada ovjeritelja, procese način korištenja samih procesa, upravljanje kvalificiranim potvrdama, operativne procedure u koje spadaju između ostalog i određivanje registracijskih tijela (Registration Authority – RA tijela u daljnem tekstu: RA tijela) čija je uloga zaprimanje, evidencija zahtjeva od strane fizičkih lica koja apliciraju za izdavanje kvalificiranih potvrda odnosno kvalifikovanih elektronskih potpisa (u daljnjem tekstu: KEP). Shodno navedenom tvrdnja da ovjeritelj IDDEEA BiH nema zakonskih ovlaštenja za određivanje registracijskih tijela se smatra neutemeljenim, jer primjenom internih pravila CP-a i CPS-a kao pravno lice Ovjeritelj IDDEEA BiH određuje koja će to biti njegova RA tijela", navode iz IDDEEA-e.

Kada je je u pitanju pravni utemeljeni osnov za udaljeni elektronski potpis članom 3. stav m. Zakona, proizvod koji ovjeritelj nudi fizičkom licu ima pravni osnov, i on glasi “proizvod je software ili hardware čije se specifične komponente koriste za formiranje ili provjeru elektronskog potpisa ili koje ovjerilac koristi za pružanje usluga u vezi s elektronskim potpisom i potvrdama“, kao i u prethodnom ponovo je navedena neutemeljena i bez tačnih argumenata tvrdnja kada je u pitanju pravni osnov za udaljeni elektronski potpis. Ovjeritelj kao pravno lice može da u svojim internim aktima definiše i precizira način izdavanja i kreiranja KEP-a, na kojoj vrsti medija će se kreirati elektronski potpis (USB token, kartica, udaljeni elektronski potpis).

"Kada je riječ o ovjeriteljima i izdavanjem KEP-a potrebno je uvidjeti razliku između pravnih lica u ovom slučaju IDDEEA BiH i ovjeritelja IDDEEA BiH, jer podnošenjem zahtjeva za upis u Registar ovjeritelja u Bosni i Hercegovini kao ovjeritelji obavezali smo se da poštujemo zakonsku regulativu kojom je uređena primjena Zakona i njegovih podzakonskih akata. Ured za nadzor i akreditaciju ovjeritelja kao nadzorno tijelo koje je definisano Zakonom pri Ministarstvu komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine kada je u pitanju nadzor ovjeritelja prati pravnu legislativu kojom je uređena oblast koja se tiče primjene elektronskog potpisa, shodno tome drugi zakoni ne utiču na primjenu, odnosno nemaju pravnu snagu da osporavaju djelovanje ovjeritelja koji su ispunili sve zakonske obaveze tražene Zakonom i podzakonskim aktima. „Ovjeritelj je fizičko ili pravno lice koje izdaje potvrde ili vremenski pečat ili obavlja druge usluge u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem“, shodno članu 3. stav j. Zakona ovjeritelj može biti bilo koje pravno lice koje zadovolji uslove koji se traže Zakonom i podzakonskim aktima i nigdje nije uslovljen da je potrebna nadležnost da se definiše zakonom, odlukom ili drugom vrstom pravnog akta. S tim u vezi nadležnost Zakon ne prepoznaje kao obavezujući i odlučujući faktor da bi pravno lice bilo ovjeritelj i obavljalo djelatnost za koju je podnijelo zahtjev Uredu", navodi se.

Za kraj, iz IDDEEA-e podsjećaju kolege iz RS na jednu mudru izreku koja glasi: "Oni koji nemaju vlastitih rezultata, najviše vremena provedu mjereći i umanjujući tuđe."

Novo