Marta Kos: Moguć prijevremeni prijem u EU, ali uz ograničenja
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos istakla je za Politico da su pregovori Brisela i Crne Gore o članstvu te zemlje u EU ušli u posljednju godinu i da je ta mala balkanska zemlja prva u redu za ulazak u blok.
"Vrijeme je da se počne sa razgovorima o ugovoru o pristupanju Crne Gore. Komisija je trenutno u završnoj fazi pripreme nacrta ugovora", kazala je evropska komesarka.
Prema njenim riječima, sljedeći korak je utvrđivanje “koje su zaštitne mjere potrebne da se osigura da buduće članice nastave da poštuju svoje obaveze nakon pristupanja”.
Marta Kos je istakla da kandidati mogu da budu primljeni u EU brže nego ranije, ali da se takođe mogu suočiti sa ograničenjima u članstvu.
"To je važna lekcija naučena iz prethodnih proširenja", rekla je evropska komesarka.
Iako Kos nije rekla šta je razlog za brigu, jasno je da se to odnosi na Mađarsku koja je ušla u EU 2004. godine.
"Potrebna nam je politika osiguranja od trojanskih konja u EU, zemalja koje rade protiv naših zajedničkih ciljeva", rekla je ona.
Politico piše da su među ograničenjima koje predlaže Komisija “inovativne” mjere za zaštitu budžeta Unije, ključnih politika i strukture odlučivanja, uključujući posvećenost lojalnoj saradnji.
Francuski ministar za evropske poslove Benjamin Haddad rekao je da raspored proširenja EU ne bi trebalo da diktiraju strane sile poput Rusije ili SAD, kao i da Ukrajina, Moldavija i zapadni Balkan ne bi trebalo da budu ostavljeni “u sivoj zoni”.
Haddad je to rekao za Politico juče, uoči planiranog sastanka Savjeta opštih poslova u Nikozija koji je otkazan zbog bojazni oko bezbjednosti, s obzirom na rat na Bliskom istoku.
"Nijedna sila van EU ne bi trebalo da odlučuje o proširenju umjesto njenih članica", rekao je francuski ministar.
Haddadovi komentari stižu u trenutku kada Evropska komisija i neke članice ulažu napore da uvedu Ukrajinu u blok već sljedeće godine, uz pomoć inovativnog pristupa poznatog kao “obrnuto proširenje”, koje bi novim članicama dalo ograničene privilegije članstva.
Pritisak iz Brisela djelimično je motivisan činjenicom da je članstvo u EU adut u tekućim mirovnim pregovorima Ukrajine i Rusije, koje predvode SAD.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski teži tome da njegova zemlja postane članica EU 2027. godine.
"Ni SAD ni Rusija ne bi trebalo da imaju nikakav uticaj na politiku proširenja EU", istakao je Haddad.
Pariz se zalaže za priključenje Ukrajine EU i francuski ministar insistira da Kijev, Moldavija i Zapadni Balkan ne treba da budu ostavljeni “u sivoj zoni, ranjivi na strani uticaj i agresiju”.
Francuska, međutim, nije sklona predlozima za promjenu načina na koji Unija prima nove članice.
"To proširenje mora ostati zahtjevno i zasnovano na zaslugama kako bi se obezbijedio njegov uspjeh i kredibilitet", istakao je Haddad.
