Struka tvrdi: RS se zadužuje po kamati duplo većoj nego u EU

Najavljeno je da će se Republika Srpska na međunarodnom finansijskom tržištu zadužiti za oko milijardu konvertibilnih maraka, uz kamatnu stopu između 5,5 i 6 posto, prema odluci Narodne skupštine.

Ekonomista Milenko Stanić upozorio je da je to duplo više nego što za slična zaduženja plaćaju zemlje Evropske unije.

Premijer Srpske Savo Minić izjavio je prošle sedmice da Republika Srpska planira dugoročno zaduženje na međunarodnom tržištu u iznosu od pola milijarde eura, odnosno oko milijardu KM.

„Planiramo ponovo izlazak na međunarodno finansijsko tržište. Mislim da je sve ono što smo pregovarali prethodnih dana u završnoj fazi, tražimo najpovoljnije ponuđače kako bismo mogli obezbijediti taj plasman. Važno je da se to ponovo dešava na međunarodnom tržištu“, rekao je Minić.

Prema riječima Stanića, Vlada Republike Srpske je, s obzirom na obim planiranog zaduženja u novom budžetu, prinuđena da dio sredstava potraži u inostranstvu, jer su domaći izvori ograničeni.

„Domaće tržište je limitirano. Ne zato što u bankama nema novca – depoziti postoje i teoretski bi mogli pokriti i do dvije milijarde KM zaduženja – ali je problem izloženost bankarskog sektora prema javnom sektoru, koja je već oko 20 posto. To je granica preko koje se ne može“, objašnjava Stanić.

Zbog tih ograničenja, dodaje on, budžet mora tražiti međunarodne izvore finansiranja, ali problem leži i u načinu na koji se ta zaduženja realizuju.

„Iako je Vlada obavezna da zaduženja budu transparentna, Narodna skupština daje samo okvirne saglasnosti, dok pojedinačna zaduženja realizuje Vlada – a građani ostaju bez informacija. A morali bi znati kome duguju, jer upravo oni kroz poreze pune budžet“, naglašava Stanić.

Prema njegovoj procjeni, sredstva će se najvjerovatnije obezbijediti od investitora s kojima vlast ima političke veze.

„Pretpostavljam da će to biti neki od investitora s kojima Vlada ima konekcije – možda Mađarska, Saudijska Arabija ili Srbija, koja je uvijek na raspolaganju. Problem s takvim netransparentnim zaduženjima je što, kad ne znamo ko je dao novac, cijena uvijek bude veća“, rekao je Stanić i podsjetio da je planirano da kamatna stopa bude između 5,5 i 6 posto.

On ističe da se zemlje Evropske unije zadužuju po kamatama od 2,5 do 3 posto, dok je u Federaciji BiH prosječna cijena zaduženja oko 3,5 posto.

„Mi idemo na 5,5 do 6 posto. Da je saradnja s Međunarodnim monetarnim fondom održana, kamata bi sigurno bila oko 2,5 posto. Ovako, zbog netransparentnosti i političkog dogovaranja, plaćamo znatno skuplje“, tvrdi Stanić.

Posebno problematičnim smatra način na koji Narodna skupština unaprijed definiše raspon kamatne stope.

„Ako unaprijed kažete da ćete se zadužiti po kamati između 5,5 i 6 posto, zašto bi bilo koji investitor ponudio nižu stopu? Niža kamata moguća je samo ako postoji velika konkurencija među investitorima – a ovdje je očigledno nema“, ističe on.

Stanić podsjeća da bi se država trebala zaduživati samo za investicije koje stvaraju novu vrijednost i omogućavaju vraćanje kredita.

„Kod nas se već 30 godina vrtimo u krug – zadužujemo se da bismo vraćali stare dugove, dok javna potrošnja raste, a investicije su minimalne“, kaže Stanić.

Prema njegovim riječima, ovogodišnjim budžetom za ulaganja u infrastrukturu i privredu planirano je svega oko 150 miliona KM, što je izuzetno skromno u odnosu na ukupni budžet veći od 7 milijardi KM.

„To jasno pokazuje da nova zaduženja dominantno idu na otplatu ranijih kredita. Samo za kamate ove godine planirano je između 245 i 270 miliona KM. To je cijena pogrešnog smjera u kojem se kreću javne finansije“, zaključio je Stanić.