Regionom hara opasan virus, za 7 dana više od 9.000 oboljelih: Ovo su simptomi

Zvanični podaci Instituta „Batut“ pokazuju da je prošle sedmice registrovano više od 9.000 oboljelih od virusa sličnog gripu, što je izazvalo zabrinutost građana, a posebno roditelja, s obzirom na to da su „na meti“ djeca i tinejdžeri.

Pitaju se kakva je to bolest koja je jača čak i od gripa, a ljekari za Novu kažu da su u pitanju mutirani virusi koji pogađaju praktično svakoga. Posljedice najčešće podnose stariji pacijenti, zbog čega treba biti oprezan, jer za najranjivije osobe bolest može biti i kobna.

Najnoviji izvještaj Instituta za javno zdravlje „Dr Milan Jovanović Batut“ pokazuje da su u porastu akutne respiratorne infekcije, te da je zabilježeno ukupno 9.303 slučaja oboljenja sličnih gripu, što je za 6,5% niže u odnosu na prethodnu sedmicu.

Pedijatar dr Saša Milićević potvrdio je za Nova.rs da su čekaonice ljekarskih ordinacija i domova zdravlja prepune djece, ali i starijih pacijenata koji se žale na „nešto slično gripu“, iako grip nije potvrđen.

„U pitanju su mutirani virusi koji su promijenili svoju strukturu, pa ih naš imunološki sistem ne može prepoznati. Bez obzira na prethodne infekcije drugim virusima, kada se pojavi ovaj, tijelo ga ne prepoznaje i onda se ponovo razbolimo“, objašnjava dr Milićević.

Roditelji se iznenađuju što im je dijete ponovo bolesno, iako je tek ozdravilo.

„To je zbog mutiranih virusa, kojih ustvari ima više. Oni su slični gripu jer je simptomatologija vrlo slična. Na primjer, i za grip i za mutirane viruse karakteristično je naglo pojavljivanje visoke temperature, koja može ići i preko 40°C. Jučer je jedno dijete u mojoj ordinaciji imalo temperaturu od 42°C“, dodaje naš sagovornik.

Simptomi slični gripu
Osim iznenadne i visoke temperature, javljaju se bolovi u rukama i nogama, malaksalost, gubitak apetita, pospanost, a može se javiti i dijareja.

„Ovaj virus utiče na opšte zdravstveno stanje oboljelog. Kada se pojavi dijareja, povećava se rizik od dehidratacije. Simptomi su slični gripu, zbog čega roditelji misle da dijete ima grip, a testovi pokazuju da nije tako. Radi se o mutiranom virusu.“

Osim djece, virusi pogađaju i odrasle, kojima je oporavak teži i duži.

„Odraslima je mnogo teže da prebole bolest, pa često sami uzimaju antibiotike. Stariji se boje i misle: ‘Bolje na vrijeme’. Međutim, antibiotik im neće pomoći. Potrebno je da odleže i piju što više tečnosti“, pojašnjava dr Milićević.

Kako se prenosi
Mutirani virusi prenose se kapljičnim putem – kijanjem, kašljanjem, ali i preko kontaminiranih ruku ili igračaka. Djeca su najviše izložena virusima, ali ih brže prebole nego odrasli. Stariji pacijenti virus dobijaju direktnim kontaktom u gradskom prevozu i na javnim skupovima.

„Nažalost, mnogi građani nisu svjesni posljedica i idu među ljude iako im curi nos ili povremeno kišu. Najbolje je ostati kući, odležati virus barem tri dana, a ponekad i duže. Bolest se može prolongirati, naročito kod neposlušne djece, i trajati i duže od deset dana.“

Kako se liječi
Antibiotici ne pomažu kod mutiranih virusa.

„Vrlo često ovo ponavljam, ali neki roditelji ne vjeruju organizmu djeteta da može sam da se odbrani i posežu za antibioticima. Ne! Antibiotik ne djeluje na mutirane viruse. Dijete treba da miruje, što je ponekad teško. Odrasli bi trebalo da se izoliraju najmanje tri dana i piju puno tečnosti i vitamina.“

Preporučuje se uzimanje probiotika kao prevencija dijareje i za jačanje imuniteta. Gubitak apetita je čest, pa ne treba prisiljavati dijete da jede, već osigurati dovoljan unos tečnosti. Hrana se može nadoknaditi kasnije.

Moguće posljedice i komplikacije
Mutirani virusi mogu dovesti do komplikacija, a simptomi su intenzivniji i traju duže – i do deset dana. Kod odraslih se nakon bolesti može javiti postinfektivni sindrom, srčane aritmije, malaksalost i produženo loše zdravstveno stanje.

„Ne treba odmah trčati ljekaru u prva tri dana, ali pratite stanje organizma. Za bebe i malu djecu, posebno ako su ranije imala febrilne konvulzije, treba se odmah javiti pedijatru. Povišenu temperaturu tretira se lijekovima kao što su Brufen, Paracetamol ili Ibuprofen. Antibiotik se propisuje samo ako to ljekar odluči, najčešće u slučaju komplikacija poput zapaljenja pluća, uha ili bronhitisa.“