Ovaj evropski grad je iduća Putinova meta?
Dvije srednjovjekovne utvrde stoje jedna nasuprot drugoj pored rijeke Narve koja dijeli Estoniju od Rusije.
"Most prijateljstva", koji spaja dvije snijegom prekrivene obale i koji je nekada bio simbol saradnje, danas je s estonske strane opremljen bodljikavom žicom i takozvanim "zmajevim zubima", odnosno protutenkovskim preprekama.
"Ime je pomalo ironično", rekao je Eerik Purgel, šef granične policije u estonskom gradu Narvi, koji ima većinski rusko stanovništvo.
Neki strahuju da bi ovaj pogranični grad s više od 50.000 stanovnika, koje uglavnom čine državljani Estonije i Rusije, kao i osobe koje od raspada Sovjetskog Saveza nemaju državljanstvo, mogao postati nova meta ruskog predsjednika Vladimira Putina.
S estonske strane mosta vijori se zastava NATO-a, pored zastava Estonije i Evropske unije.
Nekada je most bio zakrčen ljudima koji su automobilima putovali u Rusiju, gdje su išli u kupovinu ili u posjetu rodbini. Danas je granični prijelaz zatvoren za saobraćaj, pa putnici svoju prtljagu nose pješice.
"Možda most uopće ne bi ni trebao postojati", rekao je Purgel.
Kako se rat Moskve protiv Ukrajine približava četvrtoj godišnjici, atmosfera u Narvi je sumorna.
"Ovdje, na rubu Evrope, rat se doživljava drugačije", rekla je gradonačelnica Katri Raik te dodala: "Svakodnevno gledamo Rusiju preko granice."
"Svi razmišljamo o tome šta će se sljedeće dogoditi", dodala je u nedavno obnovljenoj gradskoj vijećnici iz 17. stoljeća, okruženoj zgradama iz sovjetskog perioda.
"Najteže razdoblje"
Od ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, Estonija je, poput Latvije i Litvanije, pojačala svoju odbranu.
Estonska vojska je mala. Ministarstvo odbrane navodi da, uz 2.000 vojnika iz savezničkih NATO zemalja, može rasporediti nešto manje od 44.000 ljudi za odbranu zemlje, ukoliko to bude potrebno.
Estonske vlasti su uvele i druge mjere zaštite nacionalne sigurnosti. Ruskim državljanima i osobama bez državljanstva oduzeto je pravo glasa na lokalnim izborima, a nastava se u desetinama škola počinje izvoditi na estonskom jeziku.
Reforme su snažno pogodile Narvu, gdje većina stanovnika govori ruski jezik.
Promjene su, zajedno s visokom nezaposlenošću, rastom troškova života, prekidom veza s Rusijom i strahom od sukoba, povećale tenzije u ovom pograničnom gradu.
"Ovo je najteži period u našoj historiji u posljednjih 40-ak godina", rekao je predsjednik gradskog vijeća Mihail Staljnuhin, odbacujući politike usmjerene protiv govornika ruskog jezika.
"Situaciju dodatno pogoršava stalni govor o ratu, ratu, ratu, ratu, ratu. Ljudi prolaze kroz izuzetno tešku moralnu, ekonomsku i društvenu situaciju."
Rusko državljanstvo
Oko polovine stanovnika Narve ima estonsko državljanstvo, trećina rusko, a oko 7.000 osoba nema nijedno državljanstvo.
Grad, koji se nalazi na strateškoj lokaciji, kroz stoljeća su kontrolirali Danci, Nijemci, Rusi, Šveđani i Estonci.
Većina historijskih baroknih zgrada uništena je tokom Drugog svjetskog rata, a tokom sovjetske vlasti Narva je naseljena uglavnom ruskim stanovništvom.
Trideset pet godina nakon što je Estonija stekla nezavisnost, Narva se i dalje suočava s pitanjima vlastitog identiteta.
Vladimir Aret, 32-godišnji hotelski menadžer i član gradskog vijeća, kaže da se mnogi u Narvi osjećaju rastrgani između dva svijeta.
"Ja sam Evropljanin, ali se ponekad šalimo da ne znamo tačno koja je naša domovina", rekao je.
Dok se mnogi, uključujući Areta, smatraju estonskim patriotama, neki otvoreno hvale Putina.
Neki stanovnici Narve govore isključivo ruski jezik, gledaju rusku televiziju i osjećaju nostalgiju za sovjetskom prošlošću.
"Rusofobno ludilo"
Rusija redovno kritikuje estonsku vladu.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova je u izvještaju objavljenom u decembru govorilo o "rastućem rusofobnom ludilu u Estoniji" i "neonacističkim" politikama vlasti.
Neki stanovnici podržavaju stav Moskve.
"Mi, govornici ruskog jezika, trpimo diskriminaciju", rekla je žena u pedesetim godinama u Narvi, pod uslovom anonimnosti zbog straha od posljedica.
Olga Kolesnikova, 64-godišnjakinja bez državljanstva, s tim se ne slaže.
"Ne osjećam da sam u nepovoljnom položaju", rekla je penzionisana bankarka, dodajući da troje od četvero njene djece ima estonsko državljanstvo.
Aleksandr Gruljov, 59-godišnji građevinski radnik, rekao je da čak razmišlja o odricanju od ruskog državljanstva.
"Ovdje niko nikoga ne ugnjetava", dodao je.
Savršena prilika za rusku propagandu
Njemački politolog Carlo Masala smatra da je oduzimanje prava glasa ruskim državljanima na lokalnim izborima u Estoniji savršena prilika za rusku propagandu.
"Rusija može tvrditi da su prava njenih manjina u inostranstvu ugrožena, što joj daje povod da ih 'štiti', po potrebi i vojnim sredstvima", rekao je za AFP.
U svojoj knjizi "If Russia Wins: A Scenario" Masala zamišlja da ruske snage 2028. godine osvajaju Narvu kako bi pokrenule širi napad na baltičke zemlje i dovele do mogućeg slabljenja NATO-a.
Prema toj knjizi, ruske snage bi zauzele Narvu u roku od nekoliko sati, uz pomoć dijela lokalnog civilnog stanovništva koje bi prije napada bilo naoružano.
Masala je rekao da bi i drugi gradovi s velikim brojem Rusa, uključujući Kirkenes u Norveškoj i Daugavpils u Latviji, mogli biti ranjivi na eventualni ruski napad.
"Spremni smo"
Jelisej Solovjov ne sumnja u svoju lojalnost Estoniji.
Osamnaestogodišnji pripadnik Kaitseliita već zna kopati rovove i koristiti vatreno oružje.
"Spremni smo braniti našu zemlju, ne bojimo se", rekao je.
Masala smatra da Narva danas liči na tvrđavu:
"To će svaku vojnu akciju učiniti znatno težom nego što bi bila prije nekoliko godina."
Čelnici estonske granične policije odbacuju tvrdnje da je Narva posebno ranjiva.
Egert Belitšev, šef estonske granične službe, rekao je:
"Po toj logici, mogli biste napasti i Berlin."
S graničnog prijelaza u Narvi, Purgel poručuje:
"Ovo je naš grad, branit ćemo ga vlastitim životima."
