Uskoro počinje Vaskršnji post: Vjernici se pripremaju za Vaskrs, a evo šta sve treba da znate

Vaskršnji post, odnosno Veliki ili Časni post, u 2026. godini počinje 23. februara, a završava se 11. aprila, uoči Vaskrsa.
 
Riječ je o pokretnom postu, čiji početak zavisi od datuma Vaskrsa, i koji se smatra najvažnijim periodom duhovne pripreme u pravoslavnoj godini.

Vaskršnji post 2026. traje od 23. februara do 11. aprila

Riječ je o najdužem i najstrožem postu u Pravoslavnoj crkvi

Zabranjene su sve namirnice životinjskog porijekla

Riba je dozvoljena samo dva dana – na Blagovijesti i Cvijeti

Vino i ulje dozvoljeni su subotom, nedjeljom i na Mladence

Poseban naglasak stavlja se na smirenje, molitvu i pokajanje, a ne samo na uzdržanje od hrane

Tokom Vaskršnjeg posta vjernici se uzdržavaju od:

mesa

jaja

mlijeka i mliječnih proizvoda

svih namirnica životinjskog porijekla

Šta je i kada dozvoljeno

Vino i ulje

– subotom i nedjeljom, kao i na praznik

Svetih četrdeset mučenika – Mladence

Riba

– isključivo na Blagovijesti i Cvijeti

Post „na vodi“ – u svim ostalim danima

Posebno strogo posti se srijedom i petkom, dok se ostalim danima, uz blagoslov duhovnika ili parohijskog sveštenika, post može razriješiti na ulje, piše Srpska info.

Pripremne nedjelje pred Veliki post
Pravoslavna crkva vjernike uvodi u post postepeno, kroz četiri pripremne nedjelje, koje imaju snažan duhovni značaj:

Nedjelja o cariniku i fariseju

Nedjelja o bludnom sinu

Nedelja mesopusna

Nedelja siropusna (Bijela nedjelja)

Ove nedjelje služe kao duhovni putokaz i poziv na unutrašnju pripremu, a ne samo na promjenu načina ishrane.

Nedjelja o cariniku i fariseju – početak duhovne pripreme

Prva pripremna nedjelja pred Vaskršnji post nosi naziv Nedjelja o cariniku i fariseju i označava početak pripreme za Veliki post. Ona je počela 2. februara.

Crkva u ovoj sedmici namjerno ukida uobičajeni post, kako bi se vjernici sačuvali od farisejskog razmišljanja i hvalisanja postom.

Njen smisao zasniva se na jevanđeljskoj priči koja upozorava da:

Smirenje predstavlja temelj svake vrline

gordost je korijen svakog grijeha

Farisej, koji se hvali svojim postom i djelima, pokazuje kako vjera bez ljubavi postaje puka forma. Nasuprot njemu, carinik, svjestan svojih slabosti, pred Bogom stoji skrušeno i iskreno se kaje.

Zbog toga se već na samom početku pripreme za post jasno naglašava da nije post ono što spasava, niti strogo pridržavanje pravila bez unutrašnje promjene. Post ima smisla samo ako je praćen smirenjem, molitvom i prestankom osuđivanja drugih.

Ova pripremna nedjelja ima i posebno mjesto u crkvenoj praksi.

Tokom ovog perioda u bogosluženju počinje da se koristi knjiga Triod, a na vaskršnjim jutrenjima pjevaju se pokajni tropari, sa ciljem da se u čovjeku probudi najvažniji vid pokajanja – smirenje.

Trapava sedmica – zašto se ne posti srijedom i petkom

Trapave sedmice su posebni periodi u pravoslavnom crkvenom kalendaru tokom kojih Crkva razriješava post — čak i onda kada su to inače obavezni posni dani (srijeda i petak).

Iako nema posta u srijedu i petak, pričešće je moguće, ali uz prethodnu duhovnu pripremu.

Nedjelja o cariniku i fariseju koja je počela 2. februara jeste trapava sedmica, poseban period u crkvenom kalendaru tokom kojeg:

se ne posti ni srijedom ni petkom

ukida se uobičajeni post kako bi se vjernici sačuvali od licemjerja i hvalisanja postom

Iako nema posta, pričešće je moguće, ali uz prethodnu duhovnu pripremu.

Post kao put unutrašnje promjene
Crkva već na samom početku pripreme jasno naglašava da nije post taj koji spasava, niti strogo pridržavanje pravila bez unutrašnje promjene.

Istinski smisao posta ogleda se u:

smirenju

molitvi

pokajanju

prestanku osuđivanja drugih

Tokom ovog perioda u bogosluženju počinje upotreba knjige Triod, a pjevaju se pokajni tropari čiji je cilj da u čovjeku probude najdublji oblik pokajanja – smirenje srca.

Vaskršnji post u 2026. godini počinje 23. februara, a završava se 11. aprila, uoči Vaskrsa. Veliki post traje 48 dana i predstavlja najduži i najstroži post u Pravoslavnoj crkvi.

Tokom posta zabranjene su sve namirnice životinjskog porijekla: meso, jaja, mlijeko, sir i ostali mliječni proizvodi. Riba je dozvoljena samo dva dana: na Blagovijesti i na Cvijeti.

Ulje i vino dozvoljeni su subotom i nedjeljom, kao i na praznik Svetih četrdeset mučenika – Mladence.

Tokom trapave sedmice ne posti se ni srijedom ni petkom, iako su to inače posni dani. Trapava sedmica je period u kojem Crkva razrješava post kako bi vjernike sačuvala od formalizma i hvalisanja postom.

Može li se pričestiti ako se ne posti srijedom i petkom? Da, pričešće je moguće, ali uz prethodnu duhovnu pripremu i po savjetu duhovnika.

Smisao posta nije samo u uzdržanju od hrane, već u smirenju, molitvi, pokajanju i promjeni načina života.

Post je obavezan za sve pravoslavne hrišćane, ali se uvijek prilagođava zdravstvenom stanju i duhovnim mogućnostima pojedinca, uz blagoslov sveštenika, piše Glas Srpske.