Niste ni svjesni šta vam piše u rodnom listu: Pravo značenje prezimena na "ić" i "ović"
Prezime koje nosimo često se čini kao puka administrativna formalnost, ali na Balkanu ono je uvijek bilo mnogo više od toga – trag porodične istorije, načina života i borbe za opstanak.
Nastavci poput „ić“, „ović“ i „ević“ nisu samo jezičke navike, već kodovi porijekla, pokazatelji pripadnosti, zanimanja i društvenih veza koje su oblikovale generacije.
Značenje nastavka „ić“
Sufiks „ić“ potiče iz staroslovenskog jezika i izvorno znači „sin od“ ili „potomak“. Tako prezime Petrović doslovno znači „Petrov sin“, dok je Jovanović „potomak Jovana“.
U vrijeme kada nisu postojale matične knjige, prezimena su služila kao sistem identifikacije – znalo se čijoj porodici ili rodu neko pripada.
Nastavci „ović“ i „ević“ išli su korak dalje: označavali su širu pripadnost bratstvu ili rodu, a ne nužno direktnu očevu liniju. U manjim seoskim zajednicama to je značilo zaštitu i sigurnost, jer je porodica bila osnovna društvena i odbrambena jedinica.
Prezime kao porodična profesija
Mnogi su nazivi nastali prema zanimanjima predaka:
Kovačević, Lončarević, Mlinarević, Kolarević – svaki nosi sjećanje na porodični zanat.
U društvima bez pisanih biografija, posao je bio identitet, a prezime je postajalo način da se to pamti kroz generacije.
No, neka prezimena potiču i od nadimaka, fizičkih osobina ili osobina karaktera. Ljudi su ih dobijali spontano, često bez uljepšavanja – i ta su imena ostajala kao živi svjedoci narodnog pamćenja.
Prezime po majci – zaboravljena tradicija
Iako se smatra da se prezime nasljeđuje po muškoj liniji, u periodima ratova, bolesti i seoba, mnoge porodice ostajale su bez muških nasljednika.
Tada su žene preuzimale porodično ime, pa su prezimena poput Sarić, Marić, Nedić često zapravo nastajala po imenu majke ili bake – znak vremena u kojem su one bile stub doma i garant opstanka.
Promjene prezimena i nestali tragovi
Tokom vijekova, prezimena su se često mijenjala – iz praktičnih, političkih ili bezbjednosnih razloga.
Ljudi su ih prilagođavali prilikom selidbi, izbjegavanja poreza ili kako bi izbjegli odmazdu. Nije bilo rijetkost da cijela porodica u jednoj generaciji uzme novo prezime, brišući prethodno. Zbog toga danas mnoge porodice ne mogu lako pratiti svoje korijene unazad.
Zajedničko slovensko nasljeđe
Nastavci „ić“, „ović“ i „ević“ nisu ekskluzivni ni za jedan narod. Oni su dijelovi zajedničkog slovenskog jezičkog nasljeđa, prisutni kod Srba, Hrvata, Bošnjaka i drugih naroda regiona.
Ta tri slova ne razdvajaju – ona povezuju, jer govore o zajedničkom korijenu, kulturi i jeziku.
Kada pogledate svoje prezime iz tog ugla, ono prestaje biti samo riječ u dokumentima. Postaje porodični zapis o porijeklu, radu i opstanku, mali fragment istorije koji je preživio vijekove – i stigao do vas.