Davor Gjenero: Političke elite u BiH nisu svjesne što se sprema, najcrnji scenarij je izvjestan

Rizik koji proizlazi iz primjene starih obrazaca ponašanja političkih elita u Bosni i Hercegovini prijeti ogromnom štetom, a što je najgore – čini se da akteri koji bi trebali raditi na brzom uspostavljanju konsenzusa toga nisu ni svjesni, zaključio je Gjenero.

Politički predstavnici iz Federacije Bosne i Hercegovine održali su sastanak u Ambasadi Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu, na kojem se razgovaralo o daljim koracima u realizaciji projekta Južne plinske interkonekcije – jednog od ključnih energetskih infrastrukturnih projekata u BiH.

Sastanku su prisustvovali premijer Federacije BiH Nermin Nikšić, federalni ministar energije Vedran Lakić, lideri političkih stranaka Dragan Čović, Ilija Cvitanović i Sabina Ćudić, te državni ministri Elmedin Konaković i Edin Forto. Razgovor je inicirao otpravnik poslova Ambasade SAD-a John Ginkel, s ciljem razmjene stavova o projektu za koji je ranije postignut načelni dogovor da bi njegovu realizaciju trebala voditi američka kompanija.

Iako politički akteri u javnosti iskazuju podršku Južnoj interkonekciji, u praksi postoje različita tumačenja zakonskih rješenja i politički interesi koji utiču na tempo realizacije. Posebnu pažnju izazvala je apelacija predsjednice Federacije BiH Lidije Bradare, kojom je Ustavnom sudu FBiH upućen zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o Južnoj interkonekciji.

ČOVIĆ POVLAČI RUČNU

Predsjednica Naše stranke Sabina Ćudić izjavila je da je pitanje ustavne apelacije bilo otvoreno i tokom sastanka, te da se o tome razgovaralo direktno s predstavnicima HDZ-a.

„Ukoliko se pristupa izmjenama i dopunama Zakona o Južnoj interkonekciji, koje se tiču neophodnih dijelova za koncesiju, postavlja se pitanje kako će na to utjecati zahtjev za preispitivanje ustavnosti“, kazala je Ćudić.

Dodala je da su dobili poruku da se takvi zahtjevi mogu povući ukoliko dođe do političkog dogovora o zakonu.

„Jasna poruka je da se neće tolerisati blokade i igrice koje se možda koriste u dnevno-političke svrhe“, naglasila je.

Otpravnik poslova SAD-a u BiH John Ginkel i čelnici vladajuće koalicije u Federaciji BiH sastali su se danas kako bi razgovarali o daljnjem napretku ka obezbjeđenju pouzdanog i predvidivog snabdijevanja energentima za regiju kroz gasovod Južna interkonekcija.

Američka kompanija će razviti i upravljati tim gasovodom.

Lideri koalicije FBiH usaglasili su naredne korake u vezi s nacrtom međunarodnog sporazuma između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, koji će omogućiti isporuku američkog ukapljenog prirodnog gasa u BiH preko Hrvatske.

„Administracija predsjednika Trumpa snažno podržava projekat Južna interkonekcija i raduje se daljnjem, brzom napretku s partnerima u BiH na realizaciji tog projekta“, objavljeno je iz Ambasade SAD-a na platformi X.

JASNE PORUKE IZ WASHINGTONA

„Zahvaljujući postupcima američkog predsjednika Donalda Trumpa, američki izvoz LNG-a igra ključnu ulogu u energetskoj sigurnosti širom svijeta. Sjedinjene Države sada predvode napore da otvore Bosnu i Hercegovinu za američki LNG, a Nacionalno vijeće za energetsku dominaciju spremno je dovršiti ovaj ključni sporazum za američki izvoz energije“, poručio je Doug Burgum, ministar unutrašnjih poslova SAD-a i predsjednik Nacionalnog vijeća za energetsku dominaciju.

Nažalost, američka diplomatija i dalje je mnogo posvećenija pripremi izgradnje Južne plinske interkonekcije Bosne i Hercegovine nego što su to političke elite Federacije. Sastanak održan u utorak, gotovo na početku božićnih praznika, u sedmici kada je većina diplomata napustila zemlju domaćina, nije jedini potez američkih diplomata u korist ovog projekta u posljednje vrijeme.

Diplomatski profesionalac, otpravnik poslova američke ambasade u Sarajevu John Ginkel, nije jedini američki diplomata ili političar koji se, nakon dogovora o izgradnji interkonekcije koncesijskim modelom, angažovao na zagovaranju efikasnog provođenja tog projekta. Isti posao je još prošlog mjeseca radila i američka ambasadorica u Zagrebu Nicole McGraw, prateći dvojicu američkih ministara – ministra unutrašnjih poslova Douga Burguma i ministra energetike Crisa Wrighta, analizira Gjenero, te dodaje:

„Valja znati da je američka ambasadorica u Zagrebu, koja je ‘political appointee’, jedina američka predstavnica u rangu ambasadora u širem regionu, a ujedno i lični izbor predsjednika Trumpa. U pragmatičnoj Trumpovoj administraciji ministar energetike ima izuzetno važnu ulogu, a energetika je ključni element pristupa sadašnjeg američkog predsjednika Balkanu.“

Istovremeno, elita u BiH govori o tome kako je važno osigurati „dodatni izvor“ snabdijevanja plinom, ali izgleda da nije svjesna koliko kratko se još može računati na ruski plin koji stiže putem Turskog toka i interkonekcije kod Višegrada.

Optimistične procjene govore da bi Turski tok kroz Bugarsku i Srbiju mogao opstati do kraja 2027. godine, kako je definisala Evropska unija, ali realnije je da bi taj rok mogao isteći već sredinom godine, pred početak sezone grijanja.

VRIJEME CURI

Ni to nije najgori scenarij, jer je izvjesno samo to da će Turski tok funkcionisati do isteka kratkoročnog ugovora koji Srbija upravo sklapa s Rusijom – dakle, do kraja marta naredne godine. Veliko je pitanje šta će se dešavati nakon toga, jer je oprezna Mađarska već sklopila dogovor sa SAD-om o nabavci ukapljenog gasa, a neizvjesno je hoće li Evropska unija omogućiti Srbiji da nastavi uvoz plina po kratkoročnim ugovorima nakon isteka postojećeg.

Paradoksalno je da diplomatija i administracija SAD-a više brinu o vitalnim interesima bosanskohercegovačke energetike i dobrobiti građana ove države nego što to čine elite u Federaciji. Ako je već propuštena prilika da BiH, uz pomoć hrvatske kompanije Plinacro, sama izgradi interkonekciju, onda je krajnje vrijeme da se postigne i tehnički i politički konsenzus unutar Federacije, koji će omogućiti donošenje kvalitetnog i provedivog zakona kao osnove za realizaciju projekta.

Vrijeme kojim BiH raspolaže za postizanje takvog konsenzusa izuzetno je kratko. Amerikanci nastoje pragmatično pomoći, ali rizik koji proizlazi iz primjene starih obrazaca ponašanja političkih elita u BiH prijeti ogromnom štetom. Što je najgore – čini se da akteri koji bi trebali raditi na brzom postizanju dogovora toga nisu ni svjesni, zaključuje Gjenero.

(Izvor: SB)