Ukrajina izvela dosad neviđen napad: Širi se popis meta u Rusiji (VIDEO)
Ukrajina je objavila da su njezini dronovi dugog dometa ovog tjedna prvi put ikad pogodili veliku naftnu platformu u Kaspijskom jezeru, što predstavlja novu eskalaciju u sve intenzivnijoj kampanji Kijeva da presiječe energetske prihode Moskve kojima se financira rat. Riječ je o prethodno neobjavljenoj misiji koja označava značajno širenje popisa ukrajinskih meta, piše CNN.
"Ovo je prvi ukrajinski udar na rusku infrastrukturu povezanu s proizvodnjom nafte u Kaspijskom jezeru", rekao je za CNN izvor iz Sigurnosne službe Ukrajine, nazvavši to "još jednim podsjetnikom Rusiji da su sva njezina poduzeća koja rade za rat legitimne mete." Pogođena je naftna platforma Filanovsky u vlasništvu Lukoila, za koju se tvrdi da je najveće naftno polje u ruskom sektoru Kaspijskog jezera. CNN je zatražio komentar od Lukoila i ruskog Ministarstva obrane.
Sve žešći udari na rusku energetiku
Ukrajinska kampanja dubokih udara na ruska energetska postrojenja ozbiljno je započela početkom 2024. godine, no od početka kolovoza Kijev je znatno pojačao napore, udvostručivši ono što ukrajinski povjerenik za sankcije Vladyslav Vlasiuk naziva "sankcijama dugog dometa" usmjerenim na najveću rusku financijsku žilu kucavicu. Ukrajina sada cilja sve širi raspon meta, uključujući ne samo rafinerije, već i infrastrukturu za izvoz nafte i plina, cjevovode, tankere, a sada i infrastrukturu za bušenje.
Prema podacima projekta Armed Conflict Location & Event Data (ACLED) i analizi CNN-a, u studenom je zabilježen najveći broj napada u jednom mjesecu dosad. Između početka kolovoza i kraja studenog, Ukrajina je pogodila najmanje 77 ruskih energetskih postrojenja, gotovo dvostruko više nego u prvih sedam mjeseci godine.
Gađanje istih postrojenja više puta postalo je ključni dio strategije. Rafinerija Saratov u vlasništvu Rosnefta, primjerice, pogođena je najmanje osam puta od početka kolovoza. "Ono što su nekad bili povremeni udari namijenjeni nanošenju štete, postalo je kontinuirani napor da se rafinerije spriječe da se ikada potpuno stabiliziraju," napisao je Nikhil Dubey, viši analitičar u tvrtki Kpler.
More footage of the area near the Syzran refinery in the Samara region, Russia. Russian air defense tried to intercept the Ukrainian UAVs. pic.twitter.com/f9NPR4udtx
— (((Tendar))) (@Tendar) December 5, 2025
Promjena strategije i podrška Zapada
Ova eskalacija dolazi u kritičnom trenutku rata. Nedavni mirovni napori predvođeni SAD-om samo su, čini se, učvrstili ruske maksimalističke zahtjeve, dok moskovske snage bilježe sporo napredovanje na nekoliko dijelova bojišnice. To, zajedno s globalnim viškom ponude nafte koji ublažava tržišne šokove, dovelo je do toga da zapadni saveznici sve više podržavaju ovu kampanju.
"Mislim da je opća strategija od ljeta ideja da se Rusiji ne smije dopustiti da zadrži toliko svojih kritičnih energetskih prihoda koji su poticali masivnu prednost u regrutiranju radne snage koju Moskva ima nad Ukrajinom," rekla je Helima Croft, globalna voditeljica strategije za robu u RBC Capital Markets. "Dakle, mislim da je to sustavniji napor da se nekako zatvori taj energetski bankomat."
Ključan je i dramatičan preokret Sjedinjenih Država. "Vrlo je teško, ako ne i nemoguće, dobiti rat bez napada na zemlju napadača," napisao je američki predsjednik Trump na Truth Socialu krajem kolovoza. U listopadu su dva izvora potvrdila za CNN da su SAD pojačale razmjenu obavještajnih podataka s Ukrajinom, s fokusom na energetske mete unutar Rusije. Prema izvoru iz ukrajinskog programa dronova, "SAD ostaje aktivan partner kada je riječ o ukrajinskim dubokim udarima na ruske energetske mete, dok su europski saveznici pojačali svoje sudjelovanje."
That’s what I call real sanctions: Ukraine is shutting down Russian oil production (alone!)
— Tymofiy Mylovanov (@Mylovanov) September 16, 2025
Reuters: Transneft warned Russian oil producers they may need to cut output due to Ukrainian drone attacks on export ports and refineries
Zelenskyy calls it sanctions that work faster 1/ pic.twitter.com/UpShFOPfKf
Posljedice za Moskvu: od nestašica do pada prihoda
Dok Rusija ostaje nepopustljiva u mirovnim pregovorima, njezin naftni sektor - najveći pojedinačni financijski stup rata - izgleda znatno nestabilnije nego prije godinu dana. Ruske rafinerije prerađuju oko 6% manje nafte nego u ovo doba lani, a ponovljeni udari, prema analitičarima, "usporavaju tempo svakog popravka."
U rujnu i listopadu ove godine pojavile su se snimke dugih redova automobila na benzinskim postajama, a ruska vlada je, suočena s nestašicama u nekim regijama, zabranila izvoz benzina do kraja godine. Eskalacija napada poklopila se i s novim američkim sankcijama. U listopadu je Trump najavio potpune blokirajuće sankcije protiv najvećih ruskih naftnih kompanija - Rosnefta i Lukoila.
Cijene ruske sirove nafte Urals od tada su pale, što je pridonijelo padu ruskih prihoda od izvoza nafte na najnižu razinu od veljače 2022. godine. U studenom su državni mediji izvijestili da su prihodi od nafte i prirodnog plina pali za gotovo 34% u usporedbi s istim mjesecom prošle godine.
Gasoline crisis in Russia.
— Evgen Istrebin 🇺🇦 (@evgen1232007) August 23, 2025
The situation in Primorsky Krai is getting worse.
In the first video I counted 85 cars in the queue! pic.twitter.com/gWt044YRPi
Koliko Rusija može izdržati?
Obrazac napada sugerira da Ukrajina više ne pokušava ograničiti utjecaj samo na rusko domaće tržište. Od kolovoza su značajno pojačani udari na postrojenja za izvoz nafte, uključujući luke Novorosijsk i Tuapse na Crnom moru te Ust-Lugu na Baltiku. Napadnut je i naftovod Druzhba, koji opskrbljuje neke zemlje EU, što je izazvalo prosvjede Mađarske.
Krajem studenog napadnuti su i tankeri, što je izazvalo rijetku reakciju Vladimira Putina koji je to nazvao "piratstvom". "Nemamo drugog alata osim da prekinemo protok novca Rusiji kako bismo spriječili ovaj rat za opstanak," rekao je Oleksandr Kharchenko, direktor Centra za istraživanje energetske industrije u Kijevu, dodavši da neučinkovitost zapadnih sankcija tjera Ukrajinu na djelovanje.
Stručnjaci su podijeljeni oko toga može li ovaj pritisak natjerati Putina na pregovore. Sergey Vakulenko, viši suradnik u Carnegie Russia Eurasia Center, smatra da napadi jesu dio slagalice, ali da je Rusija otporna. "Vjerujem da bi, ako dođe do toga, Rusija vjerojatno mogla preživjeti s polovicom svojih izvoza nafte i plina," rekao je.
Za Helimu Croft, ključno je mogu li Ukrajina i saveznici ustrajati. "Kombinacija infrastrukturnih napada usmjerenih na izvozne mete i trajna snaga blokirajućih sankcija, mislim da bi to potencijalno moglo vratiti Rusiju za stol, ali to mora biti dugotrajniji događaj," rekla je. S obzirom na to da Trump sada pritišće Ukrajinu da prihvati ustupke, ovo bi mogao biti test njegove volje da ustraje na oba fronta.
Izvor: Index.hr