Trumpov posljednji potez potaknuo je europske strahove: Je li ovo kapitulacija pred Putinom?

Trump i Putin dogovorili novi samit o ratu u Ukrajini, sastanak moguć u Budimpešti

Američki predsjednik Donald Trump i ruski predsjednik Vladimir Putin dogovorili su u četvrtak održavanje novog samita o ratu u Ukrajini, što je iznenađujući potez koji je uslijedio nakon što je najava nove američke vojne pomoći Kijevu izazvala zabrinutost u Moskvi.

Trump je izjavio da bi se sastanak s Putinom mogao održati u Budimpešti u naredne dvije sedmice, nakon više od dva sata telefonskog razgovora koji je nazvao produktivnim. Kremlj je potvrdio planove za samit, ali nijedna strana nije saopćila tačan datum.

„Cijeli svoj život sklapao sam dogovore“, rekao je Trump novinarima u Bijeloj kući. „Mislim da ćemo ovo završiti, nadamo se uskoro.“
Razvoj događaja uslijedio je dok je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u petak stigao u Vašington kako bi zatražio veću vojnu podršku, uključujući američke rakete dugog dometa Tomahawk.

Bijela kuća je posljednjih dana pokazivala spremnost da odobri dodatnu vojnu pomoć Ukrajini, ali i rastuće nezadovoljstvo ruskim ponašanjem. Ipak, Trumpov pomirljiv ton nakon razgovora s Putinom doveo je u pitanje tu podršku i ponovo izazvao zabrinutost evropskih saveznika zbog mogućeg popuštanja SAD-a prema Moskvi.

Od stupanja na dužnost u januaru, Trump je više puta prijetio Rusiji odmazdom, ali je odlagao poteze nakon svakog kontakta s Putinom. Još u augustu je tražio prekid vatre prije samita na Aljasci, koji nije donio konkretne rezultate. Analitičari su tada tvrdili da je Putin iskoristio američke ustupke bez namjere da zaustavi sukobe.

Planirani trostrani sastanak između Putina, Zelenskog i Trumpa, koji je Washington ranije zagovarao, nikada nije održan, niti sada postoji plan za njega. Trump se međutim pokušava pozicionirati kao mirotvorac, ističući diplomatske uspjehe poput nedavnog prekida vatre u Gazi i dogovora o taocima.

„Putin pokušava smanjiti pritisak na Rusiju“, izjavio je bivši zvaničnik američkog State Departmenta Dan Fried. „Vidjet ćemo šta će se dogoditi, ali čini se da su izgledi za prekid vatre pod pritiskom Rusije manji nego ranije.“

Tokom telefonskog razgovora, Putin je upozorio Trumpa da bi isporuka raketa dugog dometa Ukrajini mogla narušiti mirovni proces i odnose između dvije zemlje, rekao je pomoćnik Kremlja Jurij Ušakov.
„Šta mislite da će reći – ‘molim vas, prodajte im Tomahawke’? Ne, on to ne želi“, rekao je Trump kasnije novinarima, nazivajući projektile „opasnim oružjem“.

Zelenski, koji se već nalazi u Washingtonu, ocijenio je da Putinova spremnost na razgovore pokazuje njegovu defanzivu. „Već se vidi da Moskva žuri obnoviti dijalog čim čuje za Tomahawke“, napisao je na platformi X.

Izbor Budimpešte kao potencijalne lokacije privukao je pažnju jer se Putin suočava s ograničenjima putovanja zbog optužbi za ratne zločine, dok su odnosi Ukrajine i Mađarske sve napetiji. Zelenski je prošlog mjeseca optužio mađarske dronove da su povrijedili ukrajinski zračni prostor, što je izazvalo reakciju premijera Viktora Orbána, koji je poručio da „Ukrajina nije nezavisna država“.

Za razliku od većine čelnika NATO-a i Evropske unije, Orban održava bliske odnose s Moskvom i često dovodi u pitanje zapadnu vojnu pomoć Kijevu.
„Planirani sastanak američkog i ruskog predsjednika odlična je vijest za miroljubive ljude svijeta“, napisao je Orban na X-u. Kasnije je izjavio da je telefonski razgovarao s Trumpom i da su u toku pripreme za „mirovni samit SAD-a i Rusije“.

Očekuje se da će susret Trumpa i Putina uslijediti nakon razgovora sljedeće sedmice između delegacija koje će predvoditi američki državni sekretar Marco Rubio i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, na lokaciji koja će biti naknadno određena.

Trump je na mreži Truth Social najavio da će Zelenskog u petak u Ovalnom uredu informisati o razgovorima s Rusijom.

U međuvremenu, rat u Ukrajini dodatno se intenzivirao. Obje strane ciljaju energetsku infrastrukturu, dok NATO pokušava pronaći odgovor na niz ruskih zračnih upada u evropski zračni prostor.
Zelenski je izjavio da Ukrajina želi rakete koje bi Moskvu i druge velike ruske gradove dovele u domet ukrajinske vatre. Prema njegovim riječima, Rusija je u noći sa četvrtka na petak lansirala više od 300 dronova i 37 projektila na ukrajinsku infrastrukturu, dok je Kijev odgovorio napadom na ruske ciljeve, uključujući rafineriju nafte u Saratovskoj oblasti.

Trump je ranije upozorio Moskvu da će SAD izvršiti pritisak na Kinu da prestane kupovati rusku naftu, te dodao da je indijski premijer Narendra Modi pristao učiniti isto.