Kremlj bijesan: NATO dozvolio obaranje ruskih letjelica!
Sjevernoatlantska alijansa (NATO) tiho je, ali suštinski promijenila svoja pravila angažovanja, dozvolivši državama članicama da samostalno odlučuju o reakcijama na prijetnje u vlastitom zračnom prostoru – uključujući i mogućnost obaranja ruskih vojnih letjelica, bez potrebe za prethodnim konsenzusom svih članica.
Kako piše francuski list Le Monde, ova odluka usvojena je na vanrednoj sjednici Sjevernoatlantskog savjeta (NAC), održanoj 23. septembra, a uslijedila je nakon niza incidenata s ruskim dronovima i borbenim avionima iznad teritorije NATO-a. Među njima se izdvajaju incident s ruskim dronovima 9. septembra, kao i narušavanje zračnog prostora Estonije 19. septembra.
General Grinkevič: Više fleksibilnosti za bržu reakciju
Novoimenovani komandant savezničkih snaga NATO-a, general Aleksus Grinkevič, u intervjuu za Le Monde izjavio je kako se NATO opredijelio za fleksibilniji pristup.
"Presretanje više nije jedina opcija. Države članice sada imaju slobodu odlučivanja u slučaju da se osjećaju ugroženo. Radi se o pristupu koji omogućava bržu i odlučniju reakciju", rekao je Grinkevič.
Iako detalji pravila angažovanja ostaju povjerljivi, analitičari ističu da ova promjena de facto znači da članice NATO-a mogu oboriti rusku letjelicu ako naruši njihov zračni prostor, čak i bez prethodnog odobrenja svih saveznika.
Moskva upozorava: "To bi značilo rat"
Reakcije iz Rusije su bile izuzetno oštre. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov i ruski ambasador u Francuskoj Aleksej Meškov upozorili su da bi obaranje ruskog vojnog aviona bilo shvaćeno kao ratni čin.
"Ako NATO obori ruski avion pod izgovorom narušavanja zračnog prostora, to će značiti rat", izjavio je Meškov za francuski RTL.
Prema informacijama agencije Bloomberg, evropske diplomate su već privatno upozorile Moskvu da je NATO spreman vojno odgovoriti na daljnja kršenja vazdušnog prostora.
Podijeljena mišljenja unutar NATO-a
Nova pravila izazvala su različite reakcije među državama članicama.
Donald Tusk, predsjednik Evropskog vijeća, i nizozemski premijer Dik Skof, izrazili su spremnost za vojnu reakciju, uključujući obaranje letjelica.
Njemački ministar odbrane Boris Pistorius i italijanska premijerka Giorgia Meloni pozvali su na oprez, upozoravajući na rizik od eskalacije i "upadanja u Putinovu zamku".
Presedan iz 2015. – upozorenje iz prošlosti
Više zvaničnika podsjetilo je na incident iz 2015. godine, kada je Turska oborila ruski avion Su-24 zbog navodnog narušavanja njenog zračnog prostora u blizini sirijske granice.
Taj čin doveo je do ozbiljnog zahlađenja odnosa između Turske i Rusije, iako je NATO tada stao uz Ankaru. Dugoročno, Turska se ipak približila Moskvi, što i danas komplikuje poziciju NATO-a prema Rusiji.
"Zid protiv dronova" i nova faza sigurnosti
Na sastanku lidera EU u Kopenhagenu, raspravljano je i o inicijativi izgradnje tzv. "zida protiv dronova" kao mehanizma za zaštitu evropskog zračnog prostora.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte ideju je nazvao "pravovremenom i neophodnom", dok je Kremlj poručio:
"Historija pokazuje da zidovi nikada nisu bila dobra rješenja", izjavio je Dmitrij Peskov.
