Komšić u UN bez pominjanja RS: Šta su komšije, a šta susjedi rekli o BiH?

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić obratio se Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija tokom glavne debate o temi „Zajedno za bolje sutra: 80 godina i dalje za mir, razvoj i ljudska prava“. U svom govoru kritikovao je visokog predstavnika i Ujedinjene nacije, te povukao paralelu između Bosne i Hercegovine i Gaze.

Dok analitičari ocjenjuju da je u jeku globalne krize na Bliskom Istoku Balkan gurnut u drugi plan, BiH je ipak pomenuta u govorima predsjednika susjednih država.

Komšić je u UN-u govorio bez spominjanja Republike Srpske, uz kritike na račun međunarodne zajednice i Christiana Schmidta, postavljajući pitanje da li Bosna i Hercegovina ima „embargo na demokratiju“.

Osvrnuo se i na presudu u slučaju Kovačević, izrazivši sumnju da je „pravda bila na prodaju“. Ukazao je na ustavni sistem u kojem, kako je rekao, manjina vlada nad većinom.
„Postoji nešto što se jednostavno zove etnokratija, u kojoj politička manjina upravlja državom jer joj to omogućava ovaj sadašnji devijantni sistem. Da li međunarodna zajednica želi uvesti embargo na demokratiju u BiH radi demografske slike, ili proizvodi situaciju za nove pregovore o BiH s neizvjesnim ishodom – ostaje otvoreno pitanje“, poručio je Komšić.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u svom obraćanju naglasio je da je poštovanje Dejtonskog sporazuma i dogovor naroda i entiteta jedini garant stabilnosti u BiH. On je ponovio tvrdnje da se protiv Srbije i Republike Srpske „već 30 godina šire laži i netačne optužbe“ koje, kako kaže, narušavaju dijalog i proces pomirenja. Negirao je da Srbija ima namjeru napasti bilo koga u regiji, kao i da RS narušava teritorijalni integritet BiH.

„Svo to vrijeme to je bila laž, dimna zavjesa, namijenjena da međunarodni predstavnici uklone legitimne predstavnike srpskog naroda. Uvodili su im sankcije, smjenjivali ih s funkcija na koje ih je narod birao, procesuirali i osuđivali čak i za verbalni delikt“, rekao je Vučić.

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović kratko je govorio o BiH, ističući da je poštovanje ustavnog poretka, suvereniteta i jednakosti tri konstitutivna naroda preduslov za stabilnost i napredak. „Prava konstitutivnih naroda da biraju svoje legitimne političke predstavnike na svim nivoima vlasti osnovni su preduslov trajne stabilnosti. Trajni mir ne može se nametnuti, on se mora graditi“, poručio je Milanović.

Iako su BiH pomenuli regionalni lideri, najveći svjetski državnici nisu je spominjali. Analitičari ocjenjuju da Zapadni Balkan nije u vrhu globalnih prioriteta. Bivši diplomata Branko Nešković podsjetio je da BiH čini tek nešto više od 1% teritorije EU, dok cijeli Zapadni Balkan zauzima oko 5%. „Cijeli Balkan pripao je zapadnoj hemisferi. Nekad su se time bavili Amerikanci, sada će Evropljani, a Amerikanci će ostati supervizori koji će intervenirati ako Evropa ne uspije“, kazao je Nešković.

Šef bh. diplomatije u SAD-u naglasio je da je nova američka politika, oličena u Donaldovu Trumpu, stavljanjem Amerike na prvo mjesto – zapravo povoljna za BiH. Slične poruke stižu i iz Banje Luke, gdje očekuju korist od nove američke administracije, ali ostaje pitanje: ko su ti „mi“ u Bosni i Hercegovini?