Alarm u još jednoj članici NATO-a: Ruski dronovi navodno upali u njihov prostor, traže hitnu istragu
Latvijski parlament suočava se s pozivima za hitnu istragu mogućeg upada ruskih dronova u zračni prostor zemlje 10. septembra, iste noći kada je Poljska zabilježila višestruka kršenja svog zračnog prostora. Oporbeni zastupnik Saulius Skvernelis, bivši premijer i lider stranke Demokrati "Za Litvu", zatražio je od Odbora za nacionalnu sigurnost i odbranu Seimasa (NSGK) da "što prije" ispita incident, upozoravajući na moguće zataškavanje informacija od Ministarstva nacionalne odbrane.
Prema izvještaju njemačkog lista Bild, dva neidentifikovana leteća objekta ušla su u litavski zračni prostor oko 10 sati ujutro 10. septembra. Litavski mediji prenijeli su ovu tvrdnju, pozivajući se na NATO-ove izvore, ali litavske oružane snage izjavile su da NATO-ovi zrakoplovi za zračno nadziranje nisu otkrili nikakve ciljeve ni na radarima ni vizualno, te je misija otkazana. Ministrica odbrane Dovilė Šakalienė potvrdila je da "nijedni objekti nisu zabilježeni" nakon temeljitih provjera.
Skvernelis je izrazio zabrinutost da Ministarstvo odbrane možda ograničava informacije koje oružane snage smiju objaviti, nazivajući svako potencijalno zataškavanje "neprihvatljivim". Pozvao je na parlamentarnu kontrolu kako bi se osigurala transparentnost, naročito u svjetlu pojačanih napetosti na istočnom krilu NATO-a.
Istovremeno, Poljska je izvijestila da je tokom ruskog noćnog napada na Ukrajinu 9. i 10. septembra najmanje 19 dronova prešlo njen zračni prostor. Poljski i saveznički zrakoplovi oborili su nekoliko dronova, a ostaci su pronađeni na 17 lokacija u pet vojvodstava, najviše u regiji Lublina. Varšava je 13. septembra dodatno podigla zrakoplove i privremeno zatvorila zračnu luku u Lublinu zbog daljih prijetnji s druge strane granice.
Kao odgovor na ove incidente, NATO je pokrenuo operaciju 'Istočni stražar' kako bi ojačao zračnu, pomorsku i kopnenu odbranu duž istočnog boka Saveza, od Baltika do Crnog mora. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte izjavio je da operacija ima za cilj povećati sigurnost nakon kršenja poljskog zračnog prostora. Savezničke snage iz Pariza, Kopenhagena, Berlina i Londona obećale su dodatne zrakoplove i resurse, dok je vrhovni zapovjednik savezničkih snaga za Evropu, general Alexus G. Grynkewich, naglasio fokus na prilagodljivom raspoređivanju, piše EU Today.
Litva se ovog ljeta već suočila s nekoliko incidenata povezanih s dronovima. U avgustu su uvedena pooštrena ograničenja duž granice s Bjelorusijom nakon što su dronovi ruske proizvodnje "Gerbera" preletjeli i srušili se na njihovo tlo. Vlasti su zatražile dodatnu NATO-ovu podršku za protuzračnu odbranu i uložile napore u nadogradnju sistema za detekciju bespilotnih letjelica. Ministrica Šakalienė ustvrdila je da Litva 10. septembra nije zabilježila nikakve upade, ističući rutinski odgovor zračnih snaga. Njezin ured naglasio je da NATO i litavske snage nastavljaju s redovnim nadzorom i da će djelovati na svaki potvrđeni upad.
Skvernelisov zahtjev za parlamentarnom istragom odražava širu zabrinutost javnosti i oporbe za transparentnošću u pitanjima nacionalne sigurnosti. Dok napetosti na istočnom krilu NATO-a rastu, očekuje se da će istraga NSGK razjasniti jesu li informacije o incidentu 10. septembra bile pravovremeno i potpuno objavljene. Litva, zajedno s drugim baltičkim zemljama i Poljskom, nastavlja jačati svoju obrambenu spremnost u suradnji s NATO-om, dok se regija suočava s povećanim rizicima od ruskih provokacija.
