Koncesija ili investicije iz budžeta: Šta čeka sarajevski aerodrom
O mogućem davanju aerodroma u Bosni i Hercegovini pod koncesiju govori se već godinama, ali analiza koju je tim Svjetske banke izradio za Vladu Federacije BiH prvi put jasno pokazuje kolika su investicijska ulaganja potrebna. Otvara se pitanje može li država sama ispratiti te potrebe ili će morati posegnuti za privatnim partnerima.
Prema podacima iz analize, u koju je Bloomberg Adria imao uvid, za Sarajevo je u narednih 30 godina potrebno oko 194,1 milion eura, podjednako raspoređeno između proširenja i održavanja. Glavne investicije odnose se na usklađivanje sa ICAO standardima, rekonstrukciju piste i prilagodbu širine poletno-sletne staze, što je posebno izazovno jer je zemljište zauzeto stambenim objektima.
Procjene do 2055. – rast prometa i ulaganja
Osim tehničkih zahtjeva, predviđene su i investicije u proširenje terminala i pratećih objekata radi povećanja kapaciteta sa dva na pet miliona putnika godišnje. Do 2055. godine očekuje se promet od oko 5,4 miliona putnika.
Za razliku od Sarajeva, drugi aerodromi u BiH zahtijevaju znatno manja ulaganja. Tuzlanski aerodrom planira investicije od oko 52,8 miliona eura, najviše za terminal, parkiralište i usklađivanje s ICAO standardima, dok bi do 2055. trebao dostići promet od 0,8 miliona putnika uz prosječan godišnji rast od 4,3 posto. Banjalučki aerodrom jedini bilježi veće potrebe za proširenjem, ukupno 80,4 miliona eura, kako bi mogao podnijeti rast prometa, s potencijalom od 1,5 miliona putnika uz konsolidaciju Ryanair baze. Mostarski aerodrom, uz ulaganja od 37,8 miliona eura, uglavnom obnavlja postojeće objekte, a prognoze prometa ostaju nestabilne, sa svega 160.000 putnika do 2055. godine.
Ukratko, analiza pokazuje da Sarajevo ostaje ključni fokus razvoja, Banja Luka nudi potencijal rasta, Tuzla ostaje stabilna, dok je Mostar i dalje problematičan zbog volatilnog prometa i minimalnih potreba za širenjem.
Koncesija – regionalni standard
Studija Svjetske banke sada je ključni dokument za Vladu Federacije BiH, koja je čekala upravo ovakve procjene da bi odlučila o opravdanosti mogućeg koncesijskog modela. Premijer FBiH Nermin Nikšić još u septembru prošle godine najavio je da će se, po završetku analize, otvoriti rasprava o tome da li je koncesija nužna i izvodiva.
Koncesije su odavno postale regionalni standard, a jedino su BiH i Crna Gora duže odolijevale tom trendu. No, Crna Gora je već ušla u proces koncesioniranja, a uslovi koje su im ponuđeni promijenili su i percepciju vlasti u BiH. Podgorici je ponuđeno 100 miliona eura avansa, dodatnih 200 miliona ulaganja u prvih pet godina i 30 posto godišnjeg prihoda kroz koncesionu naknadu – model koji je u Sarajevu shvaćen kao vrijedan razmatranja, navode izvori Bloomberga.
Stručna mišljenja i dileme
Tonči Peović, dugogodišnji stručnjak za upravljanje aerodromima i aktuelni direktor Aerodroma Alat u Azerbejdžanu, objašnjava da, prema smjernicama EU, državne investicije u aerodrome mogu biti dopuštene samo iznimno, jer bi narušile tržišnu utakmicu. Navodi da privatni investitori ulažu isključivo ako projekat ima jasnu finansijsku isplativost, što je teško ostvarivo samo od avijacijskih prihoda. U Evropi više od 50 posto prihoda aerodroma dolazi od neavijacijskih usluga, što opet zavisi od kupovne moći putnika.
Prema njegovim riječima, većina aerodroma u Evropi ostaje u državnom vlasništvu, dok su privatizovani uglavnom oni najveći. Tako 20 posto privatizovanih aerodroma ostvaruje čak 80 posto prometa, dok 80 posto manjih u državnom vlasništvu ostvaruje svega 20 posto.
„S obzirom na ove činjenice, nije izvjesno da će biti ozbiljnog interesa za privatno upravljanje aerodromima u BiH, osim Sarajeva“, naglašava Peović, dodajući da model spajanja više aerodroma u paket koncesije nigdje u svijetu nije dao dobre rezultate.
Potpuna koncesija ili hibridni model
Dok neki zvaničnici smatraju da bi koncesija ubrzala razvoj i donijela brža ulaganja, drugi upozoravaju da bi bilo pogrešno davati pod koncesiju aerodrom koji bilježi stabilan rast i ostvaruje profit. Stručnjak za avijaciju Alen Šćuric ranije je ocijenio da je „glupo“ ustupiti profitabilan aerodrom, podsjećajući da su iskustva regionalnih koncesija „smak svijeta“.
Sarajevski aerodrom, koji je samo u avgustu zabilježio rekordnih 311.000 putnika (20,4 posto više nego prošle godine), i dalje je u centru pažnje. Od početka godine do kraja avgusta prošlo je 1,55 miliona putnika, a rast se očekuje i u septembru.
Ministar prometa i komunikacija BiH Edin Forto ističe da Sarajevo mora pratiti regionalne trendove:
„Misija sarajevskog aerodroma je da ima što veći broj putnika i destinacija, kako bi naši građani mogli putovati po normalnim cijenama“, poručio je.
Kao moguća rješenja spominju se potpuna koncesija, kojom bi aerodrom prešao u privatno upravljanje, ili hibridni model – u kojem bi privatni partner ulagao u projekte poput terminala, a zauzvrat dijelio profit i učestvovao u upravljanju. Nakon isteka ugovora, objekti bi prešli u vlasništvo Federacije BiH, dok bi osnovna infrastruktura ostala javna.
