Uzdrman jedan od najjačih saveza protiv Rusije: Ovaj čovjek mogao bi da bude najava preokreta
Veto poljskog predsjednika signal mogućeg slabljenja podrške Ukrajini
Veto novog poljskog predsjednika Karola Navrockog na zakon kojim se produžava finansijska podrška ukrajinskim izbjeglicama – i koji bi potencijalno mogao prekinuti poljsko finansiranje ukrajinske internet usluge Starlink Ilona Muska – mogao bi biti samo jednokratan događaj. Međutim, on može predstavljati i rani znak slabljenja odlučnosti istočnoevropskih zemalja da nastave pružati snažnu podršku Ukrajini u ratu protiv Rusije.
Mađarsku i njenog premijera Viktora Orbána, koji otvoreno zastupa ruske interese – udvostručio je uvoz energije iz Rusije, blokirao pomoć Ukrajini i nove pakete sankcija, pa čak slao i obavještajce u Zakarpatsku oblast – analitičari izdvajaju kao poseban slučaj. Slovačka, iako je među prvima isporučila borbene avione i PVO sisteme, danas pod sadašnjom vladom djeluje kao svojevrsna ruska „peta kolona“ u EU.
Za razliku od njih, Poljska je tradicionalno važila za čvrstog saveznika Ukrajine i regionalnu silu s duboko ukorijenjenim nepovjerenjem prema Rusiji. Zbog toga je veto predsjednika Navrockog – i širi politički kontekst u kojem je donesen – izazvao posebnu zabrinutost. Oklevanje ili podjele u Poljskoj po pitanju Ukrajine mogu imati posljedice daleko izvan njenih granica, piše analitičar Dalibor Rohac za National Interest.
Slabljenje utjecaja Kačinjskog
Autor podsjeća da je Navrocki došao na vlast kao kandidat nacionalističke stranke Pravo i pravda (PiS), čiji je lider Jaroslaw Kačinjskij do sada uspijevao kontrolisati antiukrajinske impulse unutar stranke. No, kako njegov utjecaj slabi, tako raste rizik od populizma i pogrešnih geopolitičkih procjena. Za razliku od bivšeg predsjednika Andžeja Dude, koji je u ključnim trenucima znao nadilaziti stranačke podjele i graditi savez sa Zapadom, Navrocki se ne smatra političarom sličnih sposobnosti.
Raste oprez u baltičkim zemljama
Baltičke države i dalje smatraju Rusiju egzistencijalnom prijetnjom, ali i unutar njih javljaju se glasovi za ublažavanje politike prema Moskvi. U Litvaniji je nova vladajuća koalicija u kojoj učestvuje i stranka poznata po mekšem odnosu prema sovjetskoj prošlosti. Neki njeni predstavnici čak su zagovarali izlazak zemlje iz NATO-a i saradnju s Rusijom.
Češka pred izborima
U Češkoj se približavaju parlamentarni izbori, a očekuje se povratak Andreja Babiša na premijersku poziciju. Tokom posljednjih godina Babiš je istupao protiv finansijske pomoći ukrajinskim izbjeglicama i pokazivao skeptičnost prema vojnoj podršci Kijevu. Njegova stranka ANO sada pripada evropskom bloku „Patriote za Evropu“, zajedno s proruskim strankama poput mađarskog Fidesza i austrijske Slobodarske partije.
Presudna uloga SAD-a
Prema Rohacu, Varšava, Viljnus i Prag često čekaju signale iz Washingtona i na osnovu njih oblikuju svoje politike. Kada takvi signali izostanu, regionalni akteri nisu uvijek spremni ili voljni pojačati podršku Ukrajini.
Ako politika pomoći Ukrajini postane politički kontroverznija u regionu, postoji realan rizik da će spremnost na dodatni angažman slabiti. To bi bile loše vijesti ne samo za Ukrajinu, nego i za sigurnost Evrope, kao i za američke interese na kontinentu, zaključuje Rohac.
(Jutarnji list, National Interest)
