Referendum ne može poništiti sudske presude: Pravna država ne počiva na volji mase

U demokratskoj praksi ne postoji nijedan primjer da se referendumom odlučuje o poštovanju pravosnažnih sudskih presuda ili odluka nadležnih institucija.

Razlog je jasan – u pravnoj državi sudske odluke nisu stvar većinske volje, već obavezujuće norme koje se moraju provoditi.

Tvrdnje poslanika NSRS da se „građani mogu izjasniti o svemu, pa čak i o žabama“ spadaju u političku retoriku, a ne u pravnu stvarnost. Demokratsko pravo na referendum postoji, ali ono ima granice – ne može poništiti principe vladavine prava, obaveznost sudskih presuda niti hijerarhiju pravnih akata.

Ako bi građani mogli odlučivati o tome hoće li poštovati sudske presude, to bi značilo kraj pravne sigurnosti i potpuni raspad institucija. Zbog toga referendum o „prihvatanju ili neprihvatanju“ odluka Suda BiH, visokog predstavnika ili Centralne izborne komisije nije pravno moguć i ne postoji presedan za takvo glasanje u demokratskim državama.

Takve inicijative predstavljaju političku konstrukciju s ciljem unutrašnje mobilizacije i sukoba s državnim institucijama i međunarodnom zajednicom. U osnovi, riječ je o pokušaju da se kroz volju mase dovede u pitanje autoritet institucija, što je u direktnoj suprotnosti s temeljnim principima demokratskog i pravnog poretka.