Zemlja se vrti sve brže, prijeti oduzimanje jedne sekunde. To bi mogao biti problem

Zemlja ovog ljeta ubrzava rotaciju: Dani postaju kraći, a naučnici upozoravaju na moguće posljedice

Naš planet ove godine bilježi ubrzanje rotacije, zbog čega su neki dani postali neznatno kraći od uobičajenih 24 sata. Iako se radi o milisekundama, ovaj fenomen privukao je pažnju naučne zajednice i stručnjaka za mjerenje vremena širom svijeta, jer bi dugoročno mogao izazvati ozbiljne probleme.

Dani sve kraći

Prema podacima međunarodnih agencija, 10. jula zabilježen je najkraći dan u godini – bio je kraći za 1,36 milisekundi. Iako tako malo odstupanje ne utiče direktno na svakodnevni život, dugoročno bi moglo ugroziti rad kompjuterskih sistema, satelita i telekomunikacija. Zbog toga se čak i najmanje promjene pomno prate uz pomoć izuzetno preciznih atomskih satova.

Satovi precizniji od planete

Atomski satovi definišu Koordinirano univerzalno vrijeme (UTC), globalni standard prema kojem su podešeni svi naši uređaji. Naučnici to vrijeme uspoređuju sa stvarnom rotacijom Zemlje i bilježe razlike. Tako je, na primjer, 5. jula 2024. godine zabilježen najkraći dan otkako postoje atomska mjerenja – trajao je 1,66 milisekundi kraće od 24 sata.

Problem negativne prijestupne sekunde

Trend kraćih dana traje još od 1972. godine. Kako je Zemlja tada zaostajala u rotaciji u odnosu na atomsko vrijeme, uvedena je tzv. "prijestupna sekunda" – dodatna sekunda koja se povremeno dodaje. Od tada ih je uvedeno ukupno 27, ali kako se Zemlja posljednjih godina ubrzava, posljednja je dodana još 2016. godine.

Sada se prvi put razmatra suprotna mjera – oduzimanje sekunde. Takav potez bio bi bez presedana. "Nikada nismo imali negativnu prijestupnu sekundu, ali vjerovatnoća da se to dogodi do 2035. godine je oko 40 posto", izjavio je geofizičar Duncan Agnew.

Prijetnja nalik Y2K problemu?

Mogućnost uvođenja negativne sekunde izazvala je veliku zabrinutost. Fizičar Judah Levine objašnjava da čak i dodavanje dodatne sekunde – iako se prakticira već 50 godina – zna izazvati probleme u nekim sistemima. "Mnogo smo više zabrinuti zbog negativne sekunde jer ona nikada nije testirana", rekao je Levine.

Ključni sistemi poput telekomunikacija, finansijskih transakcija, elektrodistribucije i GPS-a oslanjaju se na izuzetno precizno vrijeme, pa bi negativna sekunda mogla izazvati poremećaje nalik na strah od informatičkog kolapsa na prijelazu milenija – poznatog kao Y2K problem.

Iznenađujuća uloga topljenja leda

Zanimljivo, u sve se umiješala i klimatska kriza, ali na neočekivan način. Globalno zagrijavanje i topljenje leda na Antarktiku i Grenlandu zapravo usporavaju rotaciju Zemlje. Masa otopljenog leda širi se okeanima i djeluje kao prirodna kočnica.

"Da se taj led nije otopio, već bismo morali uvesti negativnu prijestupnu sekundu", kaže Agnew. Paradoksalno, klimatske promjene su nam u ovom slučaju zapravo donijele dodatno vrijeme. Ipak, naučnici upozoravaju da bi, ako se zagrijavanje nastavi, ovaj efekt mogao postati dominantan faktor u određivanju brzine rotacije Zemlje.