Izvučen DNK iz Starog Egipta star 4.800 godina: Naučnici u šoku zbog 20% porijekla ovog čovjeka

Najstariji DNK iz Starog Egipta otkriva genetske veze s Mezopotamijom

Najstariji DNK osobe iz Starog Egipta, koja je živjela prije između 4.500 i 4.800 godina – u vrijeme izgradnje prvih piramida – uspješno je izvučen i sekvencioniran. Ovaj izvanredni naučni poduhvat, koji je doveo do važnih otkrića, opisan je u studiji objavljenoj u časopisu Nature, saopćio je Institut Francis Crick.

Kako se navodi, četrdeset godina nakon pionirskog pokušaja nobelovca Svantea Pääba da izvuče drevni DNK iz ostataka osoba iz Starog Egipta, napredak u tehnologiji omogućio je istraživačima Instituta Francis Crick i Liverpulskog univerziteta John Moores da uspješno analiziraju prvi kompletni genom (potpunu DNK jednog pojedinca) iz Egipta tog doba.

Trgovačke i kulturne veze s Plodnim polumjesecom

Arheološki nalazi su ukazivali da su u to vrijeme postojale trgovačke i kulturne veze između Starog Egipta i Plodnog polumjeseca – regije gdje je nastala prva civilizacija u zapadnoj Aziji, a koja uključuje i dolinu Nila, prema nekim istraživačima.

Iako su naučnici ranije vjerovali da su ljudi tog doba razmjenjivali robu, grnčariju i čak sisteme pisanja, genetski dokazi o kontaktima bili su ograničeni zbog visokih temperatura koje otežavaju očuvanje DNK.

U ovoj revolucionarnoj studiji, istraživački tim je uspio izvući DNK iz zuba osobe sahranjene u Nuvajratu, selu koje se nalazi 265 kilometara južno od Kaira, i upotrijebiti ga za sekvenciranje genoma.

Osoba je živjela na prijelazu iz ranodinastičkog razdoblja u Staro kraljevstvo, a sahranjena je u keramičkoj posudi ukopanoj u brdo, i to prije nego što je veštačka mumifikacija postala uobičajena praksa – što je, kako se pretpostavlja, pomoglo očuvanju DNK.

Genetski kod otkriva porijeklo

Analizom genetskog koda, istraživači su ustanovili da je većina predaka ove osobe bila porijeklom iz Sjeverne Afrike, ali da je oko 20 posto njegovih predaka genetski povezano s ljudima iz Plodnog polumjeseca – naročito iz Mezopotamije, gdje je u to vrijeme dominiralo Sumersko carstvo.

Ovo predstavlja prvi genetski dokaz da su ljudi migrirali u Egipat i miješali se s lokalnim stanovništvom još u periodu gradnje prvih piramida.

Analizom hemijskih signala u zubima, povezanih s ishranom i okruženjem, zaključeno je da je osoba odrasla u Egiptu.

Istraživači su pomoću skeletnih podataka procijenili i pol, starost, visinu, porijeklo i način života. Zaključili su da je osoba bila muškarac, da je imao oko 60 godina u trenutku smrti i da se bavio grnčarstvom.

DNK kao ključ u otkrivanju prošlosti

– Kombinovanjem svih tragova iz DNK, kostiju i zuba ove individue, dobili smo cjelovitu sliku o njemu. Nadamo se da će budući uzorci DNK iz Starog Egipta pomoći u utvrđivanju kada je tačno došlo do migracija iz zapadne Azije – izjavila je Adelin Morez Džejkobs, istraživačica Univerziteta John Moores u Liverpoolu, postdoktorandica Instituta Francis Crick i prva autorica studije.

Rekonstrukcija lica i fascinantna životna priča

Urađena je i rekonstrukcija lica analizirane osobe. Linus Girdland Flink, profesor na Univerzitetu u Aberdinu i istraživač Univerziteta John Moores, izjavio je:

– Ova osoba imala je izuzetno životno putovanje. Živio je i umro u ključnom periodu promjena u Starom Egiptu. Njegov skelet je pronađen 1902. godine i doniran Svjetskom muzeju u Liverpoolu, gdje je preživio čak i njemačka bombardovanja tokom Drugog svjetskog rata koja su uništila većinu ljudskih ostataka u kolekciji. Danas konačno možemo ispričati dio njegove priče – rekao je on.

Društveni status neočekivan za jednog grnčara

Profesor antropologije i arheologije Džoel Ajriš, takođe koautor studije, dodao je:

– Skelet pokazuje jasne znake da se osoba bavila grnčarstvom. Ipak, način na koji je sahranjen ukazuje da je pripadao višem društvenom sloju, što je neuobičajeno za grnčara. Možda je bio izuzetno vješt ili je tokom života stekao viši društveni status – zaključio je Ajriš.