Zašto "mikrobi iz ogledala" brinu naučnike - nauka koja može uništiti svijet
Hiralnost i ogledalni organizmi: nauka koja može promijeniti – ili uništiti – svijet
Izraz hiralnost označava svojstvo molekula da postoje u dva oblika poput slike i odraza u ogledalu, a taj fenomen prvi je primijetio Luj Paster još u 19. stoljeću proučavajući kristale vina. Takvi molekuli, iako hemijski identični, mogu imati potpuno različite biološke efekte – baš kao što se lijeva i desna ruka ne mogu međusobno zamijeniti.
Hiralni molekuli ponašaju se kao brave u našem tijelu, a imunološki sistem koristi specifične "ključeve" kako bi se odbranio od patogena. Ako se u prirodi pojavi mikroorganizam sa strukturom "iz ogledala", imunološki sistem više ne bi mogao da ga prepozna – otvarajući mogućnost za širenje bolesti koje ne reagiraju na postojeće lijekove.
Lekcija iz prošlosti: tragedija talidomida
Hiralnost nije samo teoretski problem. Pedesetih godina prošlog vijeka, lijek talidomid prepisivan trudnicama zbog jutarnjih mučnina izazvao je globalni medicinski skandal. Jedan oblik molekula pomagao je trudnicama, dok je drugi – njegova "ogledalska" verzija – izazivao teške deformitete kod više od 10.000 novorođenčadi. Taj tragičan slučaj danas je simbol opasnosti ignorisanja hiralne prirode hemije.
Strah od "ogledalnog života"
Zbog potencijalne prijetnje sintetičkih, hiralno izmijenjenih mikroba, više od 40 svjetskih naučnika, uključujući nobelovce, zatražilo je zabranu njihovog razvoja. Na nedavnom skupu u Pasterovom institutu u Parizu, upozoreno je da bi takvi organizmi mogli nadvladati prirodni imunitet ljudi, životinja i biljaka – čak promijeniti samu osnovu života na Zemlji.
Prema mikrobiologu Dejvidu Relmanu sa Stanforda, ogledalni mikroorganizam mogao bi se proširiti planetom, poremetiti ključne ekosisteme i postati egzistencijalna prijetnja čitavom čovječanstvu.
Biotehnologija između spasa i katastrofe
Napredak u uređivanju gena već je promijenio medicinu i agrikulturu, ali istovremeno otvorio vrata za razvoj bioloških oružja i nepredvidivih patogena. Naučnici danas eksperimentišu sa stvaranjem molekula koje naš imunitet teže razgrađuje – što bi moglo dovesti do mikroba otpornih na sve postojeće terapije.
Ogledalni organizmi mogli bi, kako se predviđa, u budućnosti postati sposobni da se samoodržavaju i hrane različitim vrstama supstanci, čime bi postali gotovo nezaustavljivi u prirodi.
Biološki rizici i globalne regulative
Stručnjak za sintetičku biologiju, Džon Glas iz Instituta J. Craig Venter, smatra da bi razvoj ogledalnih bakterija mogao biti moguć u narednih 10 do 30 godina. No, ističe da bi čak i najmanja greška u laboratoriji – ili namjerno curenje – mogla imati nesagledive posljedice.
Zemlje poput Velike Britanije i SAD-a već su prepoznale biološke prijetnje. Britanska vlada nedavno je istakla potencijalnu opasnost od "novih patogena i oružja za masovno uništenje", dok je bivši američki predsjednik Donald Tramp izdao naredbu o ograničenju istraživanja koja uključuju genetsko pojačavanje virusa.
Poziv na odgovornu nauku
Međunarodni naučni krugovi, uključujući Ujedinjene nacije i akademske institucije, pozivaju na globalnu koordinaciju i etičke regulative u oblasti sintetičke biologije. Profesorica Filipa Lentos s King’s Collegea u Londonu naglašava da je "odgovorna nauka važnija – ali i izazovnija – nego ikad prije".
U svijetu gdje tehnologija napreduje brže od zakona i etike, ogledalni život ostaje simbol fascinantnog, ali potencijalno kobnog naučnog eksperimenta.
