Zašto je Putin baš sada, iz "vedra neba", proglasio primirje? Isto je odbio 2022. godine

Putin najavio primirje: diplomatski manevar ili iskrena ponuda mira?

Predsjednik Rusije Vladimir Putin najavio je privremeno primirje u Ukrajini, što je odmah izazvalo brojne reakcije i pitanja – prije svega, zašto baš sada? I zašto nije bio spreman na isto još 2022. godine, kada je sličnu inicijativu predložio generalni sekretar UN-a António Guterres?

Na prvi pogled, ovaj potez Moskve može se tumačiti kao odgovor na sve otvorenije poruke koje dolaze iz Washingtona. Američki predsjednik Donald Trump upozorio je da će Sjedinjene Američke Države „odustati od posredovanja“ ako bilo koja strana učini pregovore preteškim. Sličnu poruku prenio je i državni sekretar Marco Rubio, naglasivši da će SAD „napustiti pregovarački stol“ ukoliko ne dođe do pomaka u roku od nekoliko dana.

U takvom kontekstu, Kremlj očito pokušava preuzeti inicijativu. Kroz naizgled gestu dobre volje, Moskva se sada želi predstaviti kao strana koja „nudi mir“, a ne kao agresor koji već više od desetljeća pokušava vojno podčiniti Ukrajinu.

S druge strane, ukrajinsko rukovodstvo ostaje izrazito oprezno. Predsjednik Volodimir Zelenski poručio je da će Ukrajina „postupati prema onome što Rusija stvarno uradi“, naglašavajući da ruski napadi na više frontova i dalje traju. „Ne možemo vjerovati riječima koje dolaze iz Moskve“, izjavio je.

Sumnje Kijeva nisu bez osnova. Ovo nije prvi put da Putin najavljuje privremeni prekid vatre. U januaru 2023. godine Kremlj je proglasio „praznično primirje“ koje nikada nije zaživjelo – artiljerijska paljba nije prestajala, a ruske snage su nastavile ofanzivu, naročito u tada strateški važnom Bahmutu, koji je kasnije pao u ruske ruke – potpuno razoren.

Kontekst današnjeg trenutka bitno se razlikuje od onog iz 2022. godine. Tada je međunarodna zajednica pokušavala da zaustavi rat dok je još bio u ranoj fazi. Danas, nakon tri godine brutalnog sukoba, s hiljadama poginulih i milionima raseljenih, politička klima se značajno promijenila – naročito u Sjedinjenim Državama.

Trumpova administracija sve manje pokazuje volju da aktivno podržava Ukrajinu, što Putin vidi kao priliku. Ponudom čak i uslovnog primirja, Kremlj pokušava preokrenuti narativ: ako Kijev odbije, Rusija će to predstaviti kao dokaz da „Ukrajina ne želi mir“, naročito ako američka administracija bude spremna prihvatiti takvu interpretaciju.

Zato ovaj potez treba posmatrati prije svega kao diplomatski i propagandni manevar, a ne kao iskrenu promjenu vojne strategije. Dok god se artiljerija ne utiša i dok se vojne operacije ne obustave, teško je govoriti o pravim namjerama. Ukrajina to zna – i njene trupe neće olako položiti oružje.