ANALIZA/U Ukrajini i Gazi Trump otkriva da je okončanje ratova teže nego što izgleda

Američki predsjednik Donald Trump otkriva da bravura u kampanji oko mirovnih sporazuma ne može donijeti brze pobjede dok bjesne ratovi.

Dok je Trump u utorak napravio i najmanji korak naprijed u svom mirovnom planu za Ukrajinu, još jedno primirje, za koje je on osobno zaslužan, prekinuto je. Izrael je krenuo u novi juriš na Hamas u Gazi, ubivši stotine civila.

Razgovor američkog predsjednika s uglavnom nepopustljivim ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom dok se izraelski premijer Benjamin Netanyahu vratio u rat punog opsega istaknuo je dvojicu čelnika čiji će vlastiti politički prioriteti vjerojatno nadjačati njegove.

Takva geopolitička atmosfera koja ne obećava stoji na putu Trumpovom snu o nasljeđu globalnog mirotvorca, za koji je predviđao da će se ispuniti čim se vrati u Ovalni ured, piše CNN.

Sve je više znakova da Trumpovi ciljevi nadilaze okončanje borbi pravednim mirom koji se može održati.

Analize njegova razgovora s Putinom samo su pojačala strahove ukrajinske vlade i njezinih evropskih saveznika da Trump vidi rat kao sporednu stvar svoje šire potrage za približavanjem Moskvi. To ga navodi da sukob sagleda kroz rusku prizmu.

Prešutno pristajanje Washingtona na Netanyahuov povratak bombardiranju Gaze, u međuvremenu, prekida napore Trumpova izaslanika Stevea Witkoffa da osigura oslobađanje talaca i dogovor u drugoj fazi prema okončanju rata koji je prepreka vrhunskom cilju administracije - povijesnom mirovnom sporazumu između Izraela i arapskih država. Ali nova američka zračna ofanziva protiv Houthi pobunjenika koje podržava Iran u Jemenu također sugeriše da je Trump sada usredotočen na drugi cilj - pojačati pritisak na Islamsku Republiku kako bi je prisilio na pregovore o svom nuklearnom programu ili kako bi dodatno oslabio njezine regionalne opunomoćenike prije mogućeg izraelskog ili američkog napada na njezina nuklearna postrojenja.

Ponovno na vlasti, Trump je ukorio američke saveznike u Evropi i iznio ekspanzionističke tvrdnje protiv Kanade, Grenlanda i Paname. Ali najveće vanjskopolitičko pitanje do sada u njegovom drugom mandatu je kada će i hoće li biti voljan izvršiti pritisak na Putina ili Netanyahua. O tome bi mogla ovisiti njegova transparentna ambicija da dobije Nobelovu nagradu za mir.

Trump inzistira na skorom postizanju mirovnog sporazuma s Rusijom i Ukrajinom

Bijela kuća bila je optimistična zbog telefonskog razgovora Trumpa s Putinom. Ali glavni zaključak bilo je rusko odbijanje američke ideje o trenutnom prekidu vatre.

Rusi su pristali zaustaviti napade na ukrajinske energetske i infrastrukturne ciljeve, rekla je Bijela kuća. A upisala se i Ukrajina. No korištenje riječi "prekid vatre" od strane Bijele kuće nadjačalo je 30-dnevnu stanku u ovom ograničenom području. Ne postoji nikakva zapreka da Rusija nastavi udarati po drugim linijama fronta i civilnim ciljevima u Ukrajini. Doista, Ukrajinci su u utorak navečer rekli da je Moskva poslala bespilotnu raketu na bolnicu u regiji Sumy.

Rusko čitanje razgovora suptilno se razlikovalo od američke verzije, na primjer, pozivajući se na "energetsku infrastrukturu" - što sugeriše uži pogled na dogovor od američkog razumijevanja.

Ipak, administracija inzistira da je ovo samo prvi korak i da će se sada na Bliskom istoku voditi razgovori o postizanju pomorskog primirja u Crnom moru i potpunog prekida vatre i trajnog mira.

"Bio je to vrlo dobar poziv", rekao je Trump, ponovivši hvalisanje da je samo on mogao izvesti takav podvig i predviđajući brz napredak, unatoč novim Putinovim preprekama. "Da ja nisam ovdje, on to nikada ne bi učinio", rekao je o ruskom čelniku u intervjuu za Washington Examiner.

“Sljedeća stvar bila bi potpuni prekid vatre i dogovor”, rekao je Trump. “Mislim da će to ići prilično brzo.”

Trumpovo samočestitanje moglo bi biti politički pokušaj da se prikrije neuspjeh njegovog potpunog pokušaja prekida vatre, s obzirom na stvarnost da se Putinu ne žuri sklopiti mir s obzirom na njegov nedavni uspjeh na bojnom polju. Čini se da američki predsjednik također pokušava sačuvati sve krhkiju uobraženost da je neusporediv sklapač poslova koji već skuplja velike vanjskopolitičke pobjede.

Ipak, predsjednik je osigurao jedan od prvih poduhvata usporavanja intenziteta borbi od ruske invazije prije tri godine. Ako uspije uspostaviti mir, to će biti veliko postignuće koje će spasiti hiljade života.

Ali njegov osobni kredibilitet je u pitanju - i oslanja se na ruskog vođu koji je stalno kršio sporazume i prekida vatre te je nadmašio svakog američkog predsjednika u posljednjih četvrt stoljeća.

Nikakva količina pozitivnog spina nije mogla prikriti Putinovo odbijanje da potpiše američki plan za 30-dnevni potpuni prekid vatre. A ruski je predsjednik umjesto toga iznio novi skup uslova na koje bi bilo nemoguće Ukrajini pristati i koji će potaknuti evropske strahove da bi mir prema uvjetima Kremlja posijao sjeme za budući rat.

"Vrlo jednostavno rečeno, Putin je odbio prijedlog koji je stavljen na stol", rekao je za CNN International William Browder, voditelj Global Magnitsky Justice Campaign, koji je jedan od Putinovih najistaknutijih međunarodnih kritičara.

Bivši britanski premijer Boris Johnson, koji je Trumpov prijatelj, ali i jedan od najvećih pristaša Zelenskog, bio je još oštriji. "Kakvo iznenađenje - Putin odbija bezuvjetni prekid vatre", rekao je Johnson u objavi na X. "On želi nastaviti bombardirati i ubijati nedužne Ukrajince. Želi razoružanje Ukrajine. Želi neutralizaciju Ukrajine. Želi Ukrajinu učiniti vazalnom državom Rusije. On ne pregovara. On nam se smije."

Američko-ruski dogovor koji je manji nego što izgleda

Putinov pristanak da zaustavi napade na energetsku infrastrukturu odražava njegovu želju da izbjegne otuđenje Trumpa - i izgleda kao ustupak. Ali čak i to može biti manje nego što se čini .

Beth Sanner, bivša viša dužnosnica američke obavještajne službe, objasnila je za "CNN News Central": "Na šta su se složili? Sama stvar u kojoj je Ukrajina bila uspješna upravo sada (tokom) ovog rata pogađa svu rusku energetsku infrastrukturu. Dakle, odabir te jedne stvari je pobjeda." Sanner je dodao: "Ovo su uslovi Kremlja; ovo nisu američki uslovi. Ovo definitivno Putin pokreće ovaj sporazum."

I Kremlj i Bijela kuća također su ponudili neke naznake o dubljim ciljevima koji stoje iza njihovog angažmana oko Ukrajine.

Obojica su spomenuli da su dvojica čelnika razgovarali o širim globalnim pitanjima, uključujući nuklearnu proliferaciju, te da su dočarali viziju novog odnosa koji uključuje gospodarske dogovore od kojih bi mogli imati koristi. Ovo naglašava Trumpov cilj da vrati Putina na globalnu pozornicu – na način koji bi izbjegao da plati cijenu za neizazvanu i nezakonitu invaziju na suverenu demokraciju. Približavanje dviju vlada bio je izvanredan podsjetnik na to kako Trump prezire američke saveznike i prigrli zakletog neprijatelja Sjedinjenih Država.

U izvještaju Bijele kuće, dužnosnici su primijetili da su čelnici "dijelili mišljenje da Iran nikada ne bi trebao biti u poziciji uništiti Izrael". Ovo je bio jedan potencijalno značajan nagovještaj budući da bi jedan od ciljeva američkog približavanja Rusiji mogao biti odvlačenje Rusije od njezinih sve tješnjih veza s Teheranom, koji je dio sve jače neformalne mreže koja također uključuje druge američke neprijatelje Sjevernu Koreju i Kinu.

Kao i Putin, Netanyahu ima političke ciljeve

Prekid primirja u Gazi pokazuje ograničenja s kojima se administracija dosad suočavala u pretvaranju početnih mirovnih pomaka u trajnije sporazume. To je trend koji bi mogao biti loš za mirovni proces u Ukrajini.

Mnogi američki posmatrači dugo su vjerovali da Netanyahu nikada nije želio ići dalje od nedavno istekle prve faze sporazuma o prekidu vatre kako bi se okončao rat koji je izbio nakon masakra Hamasa nad izraelskim civilima 7. oktobra 2023.

Utorak je bio najsmrtonosniji dan u više od 15 mjeseci u Gazi, prema izvještaju CNN-a, nakon što su izraelske snage pogodile više ciljeva. Više od 400 ljudi je ubijeno, objavile su palestinske vlasti.

Netanyahu je rekao da je pokrenuo nove napade jer je Hamas odbio osloboditi preostale taoce ili prihvatiti američki prijedlog da se produži primirje u Gazi, unatoč pauzi u izraelskim vojnim aktivnostima. Hamas je, međutim, inzistirao na tome da nije odbacio američki prijedlog i da želi produžiti primirje.

"Ovo je samo početak", rekao je izraelski premijer u utorak.

Povratak ratovanju također je značio da je Netanyahuovo suđenje za korupciju privremeno odgođeno. Mnogi premijerovi kritičari vjeruju da je on namjerno produžio rat u Gazi kako bi spriječio slučaj zbog kojeg bi mogao biti osuđen na zatvorsku kaznu ako bude osuđen.

Poput Putina, za kojeg je rat u Ukrajini postao egzistencijalni uzrok, Netanyahu će možda trebati nastaviti rat kako bi učvrstio svoju moć. Ali Trump, njihov kolega moćnik, ima vlastite goleme političke poticaje za utišavanje oružja.

Prije ili kasnije, američki predsjednik mogao bi se suočiti s teškim političkim izborima koje je dosad odgađao.