Znate li zašto so ubrzava koroziju vašeg auta?
Posipanje kolovoza solju je način da preživimo zimske radosti na putevim poput snijega i leda koji su nam dragi kao prosječnom djetetu – suha zima. Njima grudanje i sanjkanje, a nama nervoza i klizanje ne kolovoza.
Da nema soli, potrošnja lijekova za smirenje bi se dramatično povećala među vozačkom populacijom, ali nije ona isključivo pozitivan lik u ovoj zimskoj akcijskoj drami.
Za izradu većine automobilskih komponenti koristi se čelik, koji je legura željeza s ugljikom i drugim elementima. Karoserije, ovjes i dijelovi kočnice uglavnom su izrađeni od ovog materijala. Željezo i voda ljube se kao vladajući i opozicioni političari u bilo kojem nacionalnom skupštinskom teatru. Kada željezo dođe u dodir s vodom i kisikom, dolazi do hemijske reakcije koja za rezultat ima željezni oksidom ili, narodski rečeno, hrđu.
Sada dolazimo do soli koja otapa zaleđene puteve, ali i na sebe veže vodu. So omogućuje elektronima da brže putuju unutar te hemijske reakcije, ubrzavajući proces hrđe na čeličnim komponentama. Korozija nastaje kada se spoje hemijski i biološki spojevi, koji su u sukobu. So je elektrolit i iznimno je važna za ljudski organizam, utiče na rad mišića, ravnotežu tekućine i stanične reakcije. Kada se so veže na metal i slične površine, ona uklanja elektrone koji štite metale. Svako kretanje elektrona naziva se oksidacija, ključni sastojak korozije. Bez oksidacije ne dolazi do korozije.
Za razliku od kuhinjske soli, koja je obrađena kako bismo je mogli jesti, so za puteve je sirovina. Neobrađeni natrijev klorid ima snažan učinak upijanja i sušenja tekućina. To ga čini izvrsnim za uklanjanje zimskih opasnosti s kolovoza, ali kombinacija soli i vlage može rezultirati eventualnom korozijom metalnih dijelova vašeg automobila. Kotači, boja i podvozje vašeg automobila često su najviše pogođeni dijelovi.
Što se tiče uticaja soli na putevima i na gume vašeg automobila, štete nema. To je zbog posebnih smjesa od kojih se izrađuju gume za vozila. Ovi materijali već su oslobođeni vlage i stoga nisu toliko reaktivni kada dođu u dodir sa solju, prenosi Revija HAK.