Ove 3 stvari su Balkancima u genima, a Finci ih nikad ne rade – zato i jesu najsretnija nacija

Kako su Finci pronašli ključ sreće?

Već godinama unazad, Finska je na vrhu liste najsrećnijih zemalja svijeta, a ostale skandinavske zemlje često prednjače u tom poretku. Iako mnogi ovu poziciju povezuju s visokim ekonomskim standardom, mogućnostima za zadovoljenje ličnih potreba i dostojanstvenim životom, psiholog iz Finske za CNBC objašnjava da se u stvarnosti iza ove sreće kriju dublji faktori koji su ukorijenjeni u ljudskoj svijesti i ličnosti Finaca.

Među faktorima po kojima su ljudi ocjenjivali kvalitet svog života, u anketama se našli doprinos društvenoj zajednici, očekivano trajanje života, velikodušnost i odsustvo korupcije. Na temelju tih rezultata, Frank Martela, filozof i istraživač psihologije iz Finske, objasnio je tri stvari koje nikada ne treba raditi kako bi se održao visok kvalitet života, što je, kako kaže, i ključni način života u njegovoj domovini.

Finci se ne porede s komšijama

Jedna od stvari na koju Finci naročito obraćaju pažnju je to da ne prikazuju otvoreno svoje bogatstvo i materijalne stvari. Oni se ne porede s drugima, niti svojim prijateljima ili kolegama otkrivaju koliko su sretni. Za njih je ključno postaviti vlastite standarde i pronaći sreću u malim stvarima. Psiholog ističe da mnogi bogati i poznati ljudi, unatoč tome što imaju dovoljno novca za luksuzne automobile ili vozače, često koriste gradski prijevoz.

Fokusiranje na vlastitu sreću, bez previše razmišljanja o tome kako će to izgledati drugima, upravo je ono što Finci čini srećnima. Oni rijetko troše vrijeme na to da drugima prikažu koliko su uspješni ili kako žive.

Ne zanemaruju prednosti prirode

Ljudi koji žive u prirodi često nisu svjesni bogatstva koje im ona pruža besplatno, dok oni koji žive u urbanim sredinama puno više cijene blagodati koje priroda donosi. Oko 8% Finaca smatra da im priroda daje energiju, mir i osjećaj slobode. Tokom ljeta, mnogi Finci koriste svoj odmor kako bi se izolirali u prirodi, u ruralnim područjima, gdje uživaju u jednostavnosti života, pa čak i bez struje i tekuće vode.

S druge strane, oni koji imaju pristup prirodi u gradovima, maksimalno koriste šetnje po parkovima. Psiholog napominje da boravak u prirodi pozitivno utječe na naše blagostanje i vitalnost, te daje osjećaj osobnog rasta. Čak i uzgajanje biljaka u kući ima pozitivan utjecaj na mentalno zdravlje.

Ne prekidaju krug povjerenja

Jedan od ključnih faktora koji se ponavlja u istraživanjima o sreći u Finskoj jeste povjerenje u zajednici. Na primjer, eksperiment poznat kao „izgubljeni novčanik“ testirao je poštenje građana širom zemlje. U 16 gradova širom Finske, bačeno je 192 novčanika na ulicama, a iznenađujuće je da je u Helsinkiju vraćeno 11 od 12 novčanika. Oni koji izgube telefon ili laptop u biblioteci ili javnoj ustanovi, u Finskoj mogu očekivati da će ih sigurno dobiti nazad.

Takođe, na društvenim mrežama često kruži podatak da roditelji u skandinavskim zemljama ostavljaju svoju djecu bez nadzora na otvorenom, pa čak i bebe, dok se najmlađi sami voze javnim prevozom. Psiholog potvrđuje da ovo povjerenje proizlazi iz društva u kojem su ljudi naučeni vjerovati jedni drugima.

Za izgradnju povjerenja, psiholog preporučuje male korake, poput otvaranja vrata strancima ili ustupanja mjesta nekome u javnom prevozu, čime se doprinosi jačanju međuljudskih veza i povjerenja unutar zajednice.