Ljekari otkrili tajne o sitnoj ribi: Evo zašto treba jesti sardine, inćune i haringe

Ishrana bogata ribom, poput sardina ili drugih malih vrsta riba umjesto crvenog mesa, mogla bi spriječiti do 750.000 preuranjenih smrti do 2050. godine, jer bi se smanjio broj oboljelih od moždanog udara ili raka debelog crijeva.

U studiji objavljenoj u stručnom časopisu Global Health navodi se da su male ribe poput sardina, haringa ili inćuna bogate polinezasićenim masnim kiselinama koje, umjerenom konzumacijom, pomažu u smanjenju rizika od srčanih bolesti i drugih oboljenja, posebno u manje razvijenim zemljama, jer su ove ribe znatno jeftinije od crvenog mesa ili većih riba.

Koja je riba najzdravija?

Iako je prednost konzumacije malih riba očigledna, količina ribe koja se koristi može zamijeniti samo osam posto crvenog mesa koje se jede širom svijeta. Samo četvrtina ulovljene ribe koristi se za ljudsku ishranu, dok se ostatak koristi za hranjenje velikih riba poput lososa ili pastrmke, koje se prodaju kupcima sa višim primanjima, piše El Pais.

Vanredni profesor na Univerzitetu Rovira i Virgili, Hesus Francisko Garsija-Gavilan, tvrdi da bi uvođenje prehrambene politike koja favorizira konzumaciju ribe značajno poboljšalo zdravlje populacije.

“Pored toga, smanjilo bi zdravstvene troškove i promovisalo pridržavanje tzv. mediteranske i atlantske dijete, dva načina ishrane koji se sve manje primjenjuju, iako su širom svijeta prepoznata kao efikasna prevencija bolesti", kaže Garsija-Gavilan.

El Pais piše da su predviđanja neizvjesna jer je teško odrediti konkretan uticaj faktora poput klimatskih promjena, količine ulova ribe, ali znanstvenici i autori studije smatraju da globalna populacija malih riba neće varirati više od tri posto.

Autori studije predlažu strategije poput premještanja ribolovnih područja na povoljnija mjesta, ukoliko globalno zagrijavanje počne značajno uticati na ulov ribe.