3 važne lekcije kojima nas uče Skandinavci: Evo zašto su oni najsretniji narodi na svijetu
Naučnici godinama tvrde da su najsretniji narodi na svijetu Finci, Danci i Islanđani
Skandinavske zemlje davno su postale države blagostanja, ali socijalna sigurnost nije jedino što ih odvaja od ostatka svijeta. Oni su naučili da osjećaj zadovoljstva ne dolazi od sticanja, bogaćenja, takmičenja i slave, već od onih malih, svakodnevnih stvari. Zašto onda nismo svi takvi? Zato što upravo jurimo za onim što zapravo ne donosi sreću.
Danska je mala kraljevina sa samo 5,6 miliona stanovnika spada u jednu od zemalja najravnopravnijih građana na planeti, sa odličnom socijalnom zaštitom, niskom stopom kriminala i građanima koji imaju veliko povjerenje u državne institucije i jedni u druge. Dancima nije bitno ko zauzima kakav položaj u društvu, da li je neko ljekar ili đubretar.
Turistima danska svakodnevica djeluje nestvarno: stanovi se danju često ne zaključavaju, roditelji ostavljaju kolica s bebama ispred prodavnica dok kupuju, a trgovci smatraju da im nisu potrebne sigurnosne kamere. Čak i u bankama rijetko možete vidjeti čuvara.
Danci se zadovoljavaju malim stvarima. Najčešća ijreč koja se kod njih čuje je "hige" (hygge) - u slobodnom prevodu: divota, uživancija. Koriste je u svakoj prilici i sve može da bude hige: dan u prirodi, večera s prijateljima, vožnja bicikla, gledanje filma, pivo u baru...
Lekcija iz Danske glasi: Kad god možete, iskoristite vrijeme za uživanje i shvatite važnost poverenja!
Finci vole život. Iako žive u hladnoj zemlji, s malo sunca, oni svaki sunčani dan koriste da ga provedu napolju, u društvu. S druge strane u toplini svog doma posvećeni su pripremanju hrane, igri s djecom i vremenu sa supružnicima.
U Finskoj između građana ne postoje velike razlike u prihodima. Da postanu slavni, ne zanima ih previše. Svaki Finac živi normalnim, udobnim životom gdje se bez velikog stresa plaćaju računi i kupuju neophodne stvari. Niko nikome ne zavidi, niti se upire prstom na onoga koji ima više. Oni nisu opsjednuti ni poslom, imaju osmočasovno radno vrijeme i posao ne nose kući. Naprotiv, privatnost i porodica su im važniji od trke za bogatstvom.
Lekcija koju daju svijetu glasi: Velike stvari su nevažne, a male su presudne!
Građani ostrva Island opsjednuti su stvaralaštvom. Svaki deseti Islanđanin tokom života objavio je bar jednu knjigu. Neverovatno je koliko drže do kreativnosti i toga da se ostvare na umetničkim poljima. Ostaviti trag iza sebe u vidu nekog dijela na Islandu je pravilo, a ne izuzetak.
To ih razlikuje od svih naroda na svetu koji su ovaj segment života podredili novcu i kupovini dobara. Na Islandu se kreativnost i talenat razvijaju i važniji su od bilo kog zanimanja. Ne spadaju u hobi, već postoji mnoštvo umjetničkih poslova.
Prema tome najvažnija lekcija koju možemo da naučimo jeste da je suština života u malim stvarima, a toliko željena sreća nije tamo gde je najčešće tražimo: u haotičnoj trci za novcem.
Koji kilogram više, koji kvadrat stana manje, koga briga? Ako smo okruženi onima koje volimo, ako smo zdravi, ako možemo da potrčimo, pokisnemo, poigramo se, naberemo poljsko cvijeće, sunčamo se u parku, uživamo u šolji čaja, knjizi, filmu, pojedemo kolač, imamo dobre odnose s porodicom, prijateljima, kolegama i komšijama...
(Stil)