Mrkve će rađati kao nikad prije: Uradite samo ovo i dupliraćete rod!
Od nje pravite sok, jedete je skuhanu, pečenu ili samo onako svježu jer mrkva je puna zdravlja…
Važno je znati ukoliko želite sami da je uzgojite da mrkva uspijeva u rastresitoj zemlji fine ujednačene teksture, bez kamenčića.
Uzgajajte je na laganom i peskovitom tlu, a prije nego što je posadite, prekopajte zemlju.
Sadnja
Izbjegnite poteškoću sadnjom kratkih ili srednje dugih sorti u visokim gredicama. Zadnjom stranom grabulja usitnite tlo i oblikujte dugačke brazde duboke oko 10 cm i široke 30-40 cm. U brazde posjete sjeme mrkve, po mogućnosti pilirano jer su sjemenke vrlo sitne. Dobra je i ugradnja prokapnih cijevi za efikasno zalivanje jer se gredice s brazdama vrlo brzo suše.
Protiv korova
Mrkvama treba dosta vremena da proklijaju, pa korovi mogu vrlo brzo da zauzmu gredicu. Zbog toga mrkve prati glas „neuredne“ povrtne kulture. Teško je iščupati korove a da ne iščupate korijenje mrkve. Rješenje za taj problem je „lažno sejanje“. Pripremite tlo kao da ćete u njega posijati sjeme mrkve, ali nemojte to uraditi. Pričekajte da padne kiša i da se pojave korovi. Čim se zemlja osuši, grabljama iščupajte mladi korov. Nekoliko dana kasnije, kad se zemlja osuši, ponovite isti postupak i nakon toga i zaista“posijte“ sjeme mrkve.
Pred klijanje
Sjemenke mrkve zalijte toplom vodom i ostavite ih da se namaču preko noći. Imate li posudu za klijanje mungo pasulja, upotrebite je za predklijanje sjemenki mrkve na 48 sati i zatim ih odmah posijte. Nemojte ih pustiti da se osuše.
Sitno sjeme
Kad je riječ o mrkvama, čije je sitno sjeme teško je u brazdu zasijati ravnomjerno. Idealni razmak među sjemenkama je 5 cm, ali morate posijati više da nadoknadite one koje neće proklijati. Za rijetku sjetvu paketić sa sjemenkama držite visoko iznad brazde široke oko 8 cm. Polako se krećite niz brazdu i lupkajte paketić prstima kako bi iz njega ispadalo sjeme. Sjetvu ne obavljajte tokom vjetrovitog vremena jer će se sjeme razletjeti po cijelom vrtu. Da ne pretjerate s količinom, potrebnu količinu sjemena (4 kilograma na 10 kvadratnih metara) pomiješajte sa suhom mlevenom kafom. Po tlu je jednostavnije razbacati tu krupniju i jasno vidljivu mješavinu nego sitno sjeme, a kafa navodno kulturu štiti od mrkvine muhe i drugih štetočina.
Miris koji odbija
Nanošenje materija snažnog mirisa, poput čađi ili morske trave u prahu na zemlju odbija mrkvinu muhu.
Mrkvina muha
Mrkvina muha, čije larve nanose veliku štetu mrkvama bušeći im korijenje, svoju biljku domaćina pronalazi leteći iznad površine tla. Mrkve zaštitite tako da oko usjeva podignete barijeru od fine mreže ili agrotekstilom pričvršćenim za okvir oko dva ili tri reda. Okvir bi trebalo da bude viši od biljaka, a najbolje ga je učvrstiti štapovima. Zaražene biljke odmah uklonite i uništite.
Mrkvina muhe polažu jajašca pred kraj maja, pa biljke sejte od sredine juna do početka jula da izbjegnete zarazu.
Precizno uklonite korov
Uklanjanje korova iz reda mrkva izuzetno je osjetljiv zadatak. Najbolje je plijeviti iglom za pletenje.
Prorijedite je
Pričekajte dok mladice ne dobiju dva ili tri prava lista (osim kotiledona) i tek ih onda prorijedite. Ostavite jednu biljku na svakih 5 cm. Uštedite vrijeme i energiju tako da dok proređujete mrkvu ujedno plijevite korov. Zečeve možete otjerati tako da u zemlju pored svake mrkve utaknete šibice glavicom prema dole.
Berba
Prije čupanja gurnite mrkvu lagano u tlo jer ćete tako povećati rupu, slomiti male korjenčiće koji pričvršćuju glavni korijen za tlo i lakše iščupati biljku.
