PREMA STARIM VJEROVANJIMA , SVAKO DVORIŠTE TREBA DA IMA OVO DRVO! Ono je simbol zdravlja i života

Naši stari su vjerovali u moć biljaka i vodili računa o tome šta su sadili

Postoji vjerovanje da na krov kuće treba staviti stražarnicu, odnosno iris, jer oni navodno štite od udara groma.

Bagrem se, prema vjerovanjima, ne bi trebao saditi u blizini kuće , a zanimljiva je činjenica da se nekada zvao nerod. Slično tome, bagrem se ne smije kalemiti.

Ako se drvo osušilo ili je korijenje počelo da uništava temelje kuće, vrijeme je da, prema vjerovanjima, preuredite svoje dvorište i posadite biljke koje su poštovali naši preci. Prvo treba posaditi drveće i grmlje, a zatim i cvijeće.

Često se kaže da je hrast najljepši ukras za dvorište, jer mu je krošnja lijepo razgranata i stvara "gustu" hladovinu. Također, hrast lužnjaka voli biti blizu vode.

Lipa je za Slovene bila sveto drvo, jer su njeni cvjetovi zdravi. Ovo drvo pruža dobru pašu pčelama, a medovina je bila glavni izvor slasti kod Slovena. Lipov ugalj pročišćava vodu. Međutim, lipa je zasađena sa strane, blizu, ali ne iznad sofe.

Vrba je bila u vrijeme kada su kažnjenu djecu zvali "Mirko", a grančicama vrbe udarali su djecu uz natpis "raste kao vrba" na Novu godinu. Za koru vrbe se kaže da je ljekovita za prehladu.

Glog je žilav, a listopadni grm može biti bijeli, crni ili crveni. Plodovi gloga se beru kada su zreli i od njih se prave džemovi, čaj, sok... Glog je idealan da se oblikuje kao živa ograda, a prilikom sadnje treba dodati kreč u jamu za sadnju.

Drijen prvo cvjeta u proljeće, a zrele plodove daje u jesen. Njime se ukrašavaju kuće za veliki srpski praznik Đurđevdan, smatra se da je simbol zdravlja, a za Bogojavljenje se daje djeci da jedu cvijet drijena kako bi bili otporni na bolesti, pišu Novosti.

Mnogi su gajili šljivu na svom starom imanju i od tada je sačuvana najkvalitetnija sorta za sušenje, požegača. Koža sadrži najkvalitetnija eterična ulja, prenosi Krstarica