(NE)TOLERANCIJA
Hajde da se za početak prisjetimo priče o čuvenom Nasrudin hodži: Jednom dođu dvojica zavađenih kod Nasrudina da im presudi. Pošto je pažljivo saslušao obojicu, okrene se prvom i kaže: "Ti si u pravu.", a onda se okrene drugom i kaže: "I ti si u pravu". To slušala Nasrudinova žena pa prigovorila: "Aman nikad nije bilo kod kadije da obje strane budu u pravu". Na to se Nasrudin okrene ženi pa joj kaže: "Eto vidiš, i ti si u pravu."
Kada vam se posljednji put dogodilo da vam oponent kaže: " U pravu si. Ja sam pogriješio." Hmmm? Možda u nekom od prošlih života. Zato odustanite od dokazivanja, pozivanja na sudije i advokate. Svaki spoljašnji konflikt je u suštini unutrašnji sukob; drugim riječima, ruka kojom ispisujemo konflikte je desnica sebičnosti.
Ljudi, jednostavno ne žele ni zrno da odstupe od svoje pameti. Sve se može dovesti u pitanje i promijeniti, ali pod jednim uslovom - da moje Ja ostane neokrznuto.
Netolerancija prema drugima i drugačijima je posljedica nestrpljenja da se druga strana sasluša i ispoštuje. Nestrpljivi smo zato što uporno težimo ostvarenju sopstvenih želja i ambicija ne osvrćući se na mogućnost da možda i drugi tragaju za ostvarenjem svojih planova pod ovim nebom. Takva pretpostavka ne treba da nas plaši ili natjera da zauzmemo eliminatorni stav, ti ili ja, kad možemo svi skupno učestvovati u izgradnji boljeg suživota.
Dobro, možda ima prizvuk neke komunističe krilatice, ali ako stalno budemo mahali štapom netolerancije na svakog ko misli i želi drugačije od nas, sigurno je da ćemo tim ponašanjem najviše ugroziti sebe.
TOLERANCIJA U SVAKODNEVNICI
„Svi mi imamo različita lica, karaktere i imena. Da je Bog želio da svi budemo isti učinio bi to. Nepoštivanje razlika i optuživanje drugih za naše greške je nepoštivanje Boga.“- Mahatma Ghandhi
Na relaciji svakodnevnice, tolerancija podrazumijeva dvosmjerni proces - ljudi svojim nastupom utiču na sagovornikovo ponašanje. Recimo ako u razgovoru sa nekim stalno nailazite na bahatost i podcjenjivanje, u tom slučaju umjesto nadovezivanja na loše manire, zaobilazak takve osobe bi bilo pametnije rješenje. Ali hajde da se sada kratko nađemo ispred šaltera, civilizacijskog primjera neljubaznosti i mrzovolje. Nakon trosatnog čekanja u redu nailazite na nervoznu službenicu, čija vas odrješitost i drskost lako može natjerati da i sami nastupite neljubazno. No ako se za trenutak stavite u poziciju te iste službenice, koja vjerovatno cijeli dan sluša jedna te ista pitanja, a kod kuće će je dočekati kupaonica prljavog veša i gladna djeca, vaša će tolerancija i strpljivost vjerovatno narasti. Dakle kada govorimo o toleranciji, empatija će se sigurno pomoliti kao korisna osobina. I u tome i jeste sva mudrost tolerancije - malo se uživjeti u tuđu ulogu, disati kroz tuđu kožu.
UČITI TOLERISATI
Kao i mnoge druge stvari u životu, i tolerancija se može naučiti. Najveći dio gradiva o vrlinama uči se u roditeljskom domu, najprije, a potom kroz odgojno-obrazovne institucije. Djeca stvaraju vlastite stereotipe i predrasude na temelju roditeljskih, koje možda nisu izričito izgovorene, ali su im pokazane kroz model ponašanja. Ako vi djetetu kažete da ne smije galamiti na mlađeg brata/sestru, a pritom vi non-stop galamite na svoju djecu, zabrana je zauvijek izblijedjela u dječjem umu. Ona slijede očiti primjer, ne zamaraju se praznom teorijom. Prve lekcije iz tolerancije dajemo o ljudima druge boje kože, vjere, zanimanja i si. Djecu prije svega treba naučiti da izrugivanje nečemu na što ne možemo utjecati ili promijeniti nije opravdano, jer drugom nanosi bol.
NETOLERANTAN GUBI
Ljudi sa snažnim predrasudama izbjegavaju doći u kontakt s predmetom svoje osude, što, naravno, onemogućuje usvajanje novih informacija koje bi mogle ublažiti ili promijeniti predrasude. Netolerancija se izražava vrijeđanjem, izrugivanjem, nasiljem, hladnim tonom glasa, pa i šutnjom.
Tolerancija, u drugu ruku, podrazumijeva ljubazan ton glasa, smiješak, pohvale i izražavanje interesa.
Način izražavanja tolerancije uvelike ovisi o odgoju i obrazovanju, i to tako da će obrazovanija i bolje odgojena osoba svoju nesnošjivost iskazati na sofisticiraniji i manje očit način od neobrazovanih ili neodgojenih ljudi.
Tolerantan čovjek tako u istom paketu dobiva i slobodu, i zdravlje. Neopterećen razmišljanjem o onima koje tolerira i negativnim emocijama koje bi oni u njemu mogli izazvati, slobodan je od mržnje, prezira i nesnošljivosti.
