PRIZOR NA ADI ZGROZIO ŠETAČE - LJIGAVA MASA OBAVILA DRVEĆE: Stručnjaci objasnili: "Zgrožena sam onim što sam vidjela..."
Zbog čudnih pojava na drveću na Adi Ciganliji mnogo građani krenuli su da paniče.
Drveće na Adi Ciganliji obavijeno je čudnom narandžastom masom, zbog koje su brojni građani već krenuli da paniče, razvijajući teorije kako je to nešto opasno, naročito za decu. Mikrobiolog Milica Zlatković navodi da nema mjesta panici i da nije u pitanju ništa što može da ugrozi čovjeka, iako nekima na prvi pogled izgleda bizarno.
"Zgranuta sam onim što sam videjla da pišu po društvenim mrežama o gljivama. Ovo je period kada se priroda budi, to ništa nije strašno. To su objavili ljudi koji nisu stručni, a koji idu po šumama, fotografišu sve što vide, pa poslije postavljaju upitnike da vide da li neko zna šta je u pitanju ili nešto drugo. Možda nemaju lošu namjeru, ali su prepali ljude", kaže Milica Zlatković, mikrobiolog sa Instituta za nizijsko šumarstvo u Novom Sadu i dodala:
"Ovde u pitanju uopšte nije Kriptokokus macerans, kako je napisano na društvenim mrežama. To je zapravo jedan biološki fenomen koji se javlja u proljeće i zove se proljetna sluz ili narandžasta proletna sluz. To je čest slučaj i ja to viđam već godinama i normalna pojava. To je jedan konzorcijum mikroba, to nije nikakva gljiva", objašnjava ona.
Kako kaže, tu se najčešće mogu naći kvasci i filamentozne gljive, a ponekad i bakterije.
Zlatkovićeva dodaje da svaki mikroorganizam u toj proljetnoj sluzi ima svoju ulogu. Ovaj fenomen javlja se u rano proljeće obično kada dolazi do porasta dnevnih temperatura. Prema njenim riječima, ovaj biološki fenomen privlači dosta insekata koji se hrane tom sluzi jer ona sadrži biljne sokove i prenose je na druga mjesta i tako se ona širi.
"To je jedno veliko hranilište za mnoge žive organizmi, i to odgovara i insektima i gljivama. Mi imamo još jednu fazu razvoja ove prolećne sluzi koja nastaje kada se dodatno poveća temperatura. Onda tu prolećnu sluz naseljavaju dalje filamentozne gljive. One im daju oblik i jaču strukturu koju naseljavaju druge gljive. Ta sluz nije patogena po biljku. Ta narandžasta boja potiče od kvasaca, ali boja može nekad da bude i žućkasta ili crvenkasta", objašnjava mikrobiološkinja.
Ljudi se plaše i najezde buba "grobljanki"
Da nisu samo biljke jedine koje izazivaju nelagodu kod ljudi govori objava jedne žene u istoj grupi "Divlji Beograd" a tiče se takozvane najezde buba u prestonici.
!Kolonija buba 'grobljanki' na Zvezdari. Ima ih i na drugom drveću. Da li neko zna nešto više o ovoj pojavi? - napisala je izvesna Marija.
(Mondo/Blic)