IMALA JE SAMO 12 GODINA I GLEDALA JE SMRT U OČI: Mama je spasila, a sada ima 30 godina i zbog pakla kroz koji je prošla radi OVO

Miljani je majka donirala bubreg u junu 2005, a transplantacija je urađena na Univerzitetskoj dječijoj klinici u Tiršovoj.

Kada je imala samo 12 godina Miljani Ćorović (30), psihologu iz Beograda počeli su da otkazuju bubrezi, a jedino dugoročno rješenje bila je transplantacija.

Bubreg joj je donirala majka, operacija je dobro prošla, a Miljana je dobila šansu da se poput svojih vršnjaka raduje životu.

- Transplantacijom mi je data šansa da normalno živim, da radim na ostvarivanju svojih snova, i da u skladu sa svojim mogućnostima doprinesem da ovaj svijet bar nekom bude ljepše mjesto za život - kaže Miljana.

Transplantacija je bila jedino rješenje

Miljani je majka donirala bubreg u junu 2005, a transplantacija je urađena na Univerzitetskoj dječijoj klinici u Tiršovoj zahvaljujući odličnom timu ljekara.

- Nisam se plašila, bila sam fokusirana na operaciju, nadala sam se da će moj organizam prihvatiti bubreg. I tako je bilo.

Razboljela se kada je imala samo osam godina, tada joj se prvi put javila bol pri mokrenju i krv u urinu.

- Zbog toga je urađena dijagnostika i otkrivene su mi ciste na bubrezima, a dijagnoza je bila - policistični bubrezi. Do dvanaeste godine je stanje bilo stabilno, roditelji su me vodili na preventivne kontrole i praćenje kod dečijeg nefrologa. U dvanaestoj godini bubrezi otkazuju, i saznajemo da je jedino dugoročno rešenje mog zdravstvenog problema - transplantacija bubrega.

Ispostavilo se da mama može da bude donor

Ubrzo Miljana kreće na dijalizu u Tiršovoj i ulazi u proceduru pripreme za transplantaciju. Svi članovi njene porodice prošli su kroz razna ispitivanja kako bi se ustanovila da li neko od njih može da bude donor.

- Na moju ogromnu sreću ispostavlja se da je majka podobna da bude donor što, nažalost, nije često slučaj. A kada niko ne može od srodnika da bude donor onda je jedino rješenje kadaverična transplantacija. Sjetim se često djece koja su bila sa mnom u bolnici, a koja nisu dočekala transplantaciju.

Miljana je imala sreće, odmah se videlo da će njen organizam prihvatiti majčin bubreg.

- Standaradni postoperativni oporavak je trajao kratko jer je, hvala bogu, sve prošlo uspješno i nakon desetak dana majka i ja smo izašle iz bolnice.

Donorstvo kao najviše dobro

Kaže da život nakon transplantacije podrazumeva određen režim - redovno uzimanje terapije, redovne kontrole i zdrav režim življenja.

- Danas prije svega osjećam ogromnu zahvalnost prema životu na svemu što mi je dato, a dato mi je mnogo. Data mi je šansa da kroz bolest ranije sazrim, izgradim dobar sistem vrijednosti i, iako možda malo prije vremena, naučim šta je u životu važno. Na život gledam kao na šansu da damo doprinos svijetu u skladu sa našim mogućnostima. Donorstvo je upravo ta mogućnost koja je mnogima data i mislim da to ne smijemo prokockati.

Miljana se, kaže, često sjeti citata Vladete Jerotića: „Kada vam neko učini nešto dobro, vi učinite dobro nekom drugom, on nekom trećem i tako se pravi krug dobrih djela. Jer nismo živjeli dok nismo učinili nešto za nekoga ko nam nikada ne može vratiti ”.

- Smatram da je odgovornost svih nas da širimo taj krug dobrih djela. Master psiholog sam i nastojim da svojim stručnim usavršavanjem i samim radom doprinesem unapređenju mentalnog zdravlja djece, mladih i njihovih porodica. Najlepše je to saznanje da sam sada ja u situaciji da pomognem nekome da se suoči sa svojim izazovima, da shvati da može i drugačije i da i svojim iskustvom posvedočim da to što je možda trenutno loš period ne znači i da je život loš.

Jedna od 10 osoba boluje od hronične bolesti bubrega

Svetski dan bubrega obilježava se na inicijativu Međunarodnog društva za nefrologiju i Internacionalnog udruženja Fondacije za bubreg u više od 100 zemalja širom svijeta. Od 2006. godine obilježava se svakog drugog četvrtka u martu mjesecu. Ove godine, Svjetski dan bubrega obilježava se 9. marta 2023. godine pod sloganom "Zdravlje bubrega za sve - pripremamo se za neočekivano, podržavamo ugrožene"

Hronična bolest bubrega (HBB) je veoma česta, 1 od 10 odraslih ljudi u svetu boluje od HBB, a ukoliko se ne liječi može biti smrtonosna. Rano otkrivanje bolesti bubrega omogućava pravovremenu njegu i liječenje kako bi se spriječili napredovanje bolesti i umiranje, a poboljšala isplativost liječenja i održivost. Smrtnost povezana sa bolestima bubrega nastavlja da raste iz godine u godinu i predviđa se da će biti 5. vodeći uzrok smrti do 2040. godine u svijetu.