LE MONDE: Švedska se priprema za rat i mobilizira civile
Nakon što je Rusija anektirala Krim, Kraljevina Švedska ponovo je stavila civilnu odbranu u prvi plan svoje političke agende, a od rata u Ukrajini počela se pripremati za rat i organizirati se kako bi osigurala da njeno stanovništvo bude u stanju pružiti otpor.
Švedska vjeruje da će na taj način biti spremna za suprotstavljanje krizama bilo koje vrste.
Francuski list Le Monde osvrnuo se, u izvještaju Anne-Francoise Hivert, svoje regionalne dopisnice u Malmeu, na prirodu ovih priprema, koje su počele povećanjem broja profesionalnih vojnika, rezervista, državnih službenika, vozača autobusa i dadilja, koji su dobili svoj “ratni zadatak”, za 16 posto više u decembru 2022. godine nego u junu. Ako Švedska bude napadnuta, oni znaju šta se od njih očekuje, navodi se u tekstu.
Dopisnica je pojasnila da se od svih njih traži povjerljivost, jer je riječ o civilnoj odbrani zemlje, koja sada provodi užurbane aktivnosti nakon duge stanke od gotovo tri desetljeća, “tokom kojih smo vjerovali u vječni mir”, ironično kaže Marinette Nyh Radebo, službenica za komunikaciju s Agencijom za novačenje švedskih oružanih snaga.
Vrlo ozbiljna sigurnosna situacija
Švedska je vratila dužnost civilne odbrane koja je bila zanemarena krajem dvadesetog stoljeća. Agencija civilne zaštite poslala je pismo u kojem je podsjetila više od 121 hiljadu mladih Šveđana, koji su 2022. proslavili svoj 16. rođendan, da su sada dio “pune odbrane” Kraljevine, te da imaju “obavezu pomoći u slučaju rata ili prijetnje od rata”. Ovaj koncept se vratio u prvi plan političke agende nakon što mu je rat u Ukrajini dao potpuno novu dimenziju.
Švedska je prvi put nakon 1947. godine uz ministra vojske imenovala i ministra civilne odbrane. Carl-Oskar Bohlin, koji obavlja tu dužnost, svoje imenovanje pravda “vrlo opasnom sigurnosnom situacijom u kojoj se nalazi njegova zemlja i Evropa”, napominjući da je njegova uloga koordinirati napore za ponovnu izgradnju civilne odbrane zemlje “tako da društvo nastavi funkcionirati u slučaju vojnog napada, a također može usmjeriti sve svoje resurse i energiju na podršku vojsci u njenoj misiji”.
Civilna odbrana nastala je nakon Drugog svjetskog rata, kako se prisjeća Camilla Eriksson iz Švedskog instituta za odbrambena istraživanja, kada smo “otkrili da moderno ratovanje utječe na cijelo društvo, kao što je to danas slučaj u Ukrajini”. Iako Švedska nije svjedočila oružanom sukobu od 1814. godine, uvela je civilnu odbranu na kojoj su joj susjedi zavidjeli.
“Imali smo nesumnjivo najnapredniji sistem na svijetu, ali nakon pada Berlinskog zida, raspada sovjetskog bloka i slabljenja prijetnji ratom; Švedska je napravila stratešku pogrešku vjerujući da je historija stala”, napominje ministar civilne odbrane.
Tada je, kako kaže dopisnica, zaustavljeno učenje o punoj odbrani u srednjoj školi, a nestale su i praktične informacije koje su u vrijeme hladnog rata bile uvrštene u telefonski imenik, poput upozorenja, lokacija skloništa i popisa opreme koja se skladišti u domovima, a odustalo se i od ogromnih rezervi robe i hrane.
Zaokret za 180 stepeni
Međutim, ruska aneksija Krima 2014. godine izazvala je zaokret od 180 stepeni u Švedskoj, koja je vratila vojnu službu ukinutu 2010. godine. Ponovno je uvela civilnu odbranu 2018. i poslala brošuru “U slučaju izbijanja rata ili krize” u poštanske sandučiće 4,9 miliona porodica, u kojoj se objašnjava kako da se pripreme na najgore.
Od sada pa nadalje, kako se objašnjava u dopisu, planiranje se odvija na svim nivoima društva, a zakonom, koji je stupio na snagu 1. oktobra 2022. godine, definirano je deset strateških sektora, među kojima su pošta, komunikacije, finansijske usluge, energija i zdravstvo, dok se od vladinih agencija traži da osiguraju njihov rad. Za hranu i pitku vodu odgovorna su tri tijela: Nacionalna agencija za hranu, Agencija za poljoprivredu i Švedski veterinarski institut.
Dopisnica zaključuje da Agencija za civilnu zaštitu u Stockholmu putem medijskih kampanja i obuka želi povećati volju Šveđana da brane svoju zemlju. “Nismo toliko naivni da mislimo da se možemo oduprijeti svemu”, kaže Patrick Mostrom, voditelj jedinice za hitne slučajeve u Agenciji za poljoprivredu. Ali pripremajući se za svaku mogućnost, Kraljevina se nada da će odvratiti svog potencijalnog protivnika od napada.
IZVOR: AL JAZEERA