GRČKI MINISTAR VANJSKIH POSLOVA STIŽE DANAS U SARAJEVO: Šta je moguća pozadina iznenadne posjete Bosni i Hercegovini?
Grčki ministar vanjskih poslova Nikos Dendias stići će danas u Bosnu i Hercegovinu na sastanke sa političkim vodstvom naše zemlje, objavilo je grčko ministarstvo vanjskih poslova na svojoj zvaničnoj stranici.
Dendias će se najprije sastati s ministricom vanjskih poslova Biserom Turković, a za 11.45 sati predviđena je zajednička pres-konferencija.
Zatim će predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Zoran Tegeltija biti domaćin radnog ručka za grčkog ministra vanjskih poslova.
Nakon radnog ručka sa predsjedavajućim Tegeltijom, Dendias će održati odvojene sastanke sa članovima Predsjedništva BiH. U 13:00 sati predviđen je sastanka sa predsjedavajućim Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefikom Džaferovićem, u 13:50 sa Željkom Komšićem i u 16:30 sa Miloradom Dodikom.
Prema programu posjete, predviđen je i sastanak sa zamjenikom ministra vanjskih poslova Josipom Brkićem, te sa gradonačelnicom Sarajeva Benjaminom Karićem.
Prema saopćenju grčkog ministarstva vanjskih poslova, očekuje se da će razgovori biti usmjereni na jačanje bilateralne suradnje, na europsku perspektivu zapadnog Balkana, na samit Procesa saradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP), na regionalnu sigurnost i stabilnost, kao i na širi regionalni razvoj, uključujući situaciju u Ukrajini nakon ruske invazije.
Šta je moguća pozadina posjete?
Podsjećamo, početkom aprila na 7. Delfi ekonomskom forumu u Grčkoj okupili su se brojni regionalni zvaničnici. Iz Bosne i Hercegovine su na forumu učešće uzeli predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija. Sa domaćinima foruma, premijerom Grčke Kyriakosom Mitsotakisom i ministrom Nikosom Dendiasom, prema Tegeltijinim riječima, najviše razgovora je bilo o "mogućnostima razvoja energetike u budućem periodu i kako prebroditi sadašnju krizu u vezi s energentima, jer se većina zemalja susreće s ogromnim rastom cijena električne energije".
Današnja posjeta ministra vanjskih poslova Republike Grčke Nikosa Dendiasa Bosni i Hercegovini već je druga u ovoj godini. Dendias je u našoj zemlji boravio krajem januara što je bila prva posjeta bilo kojeg šefa grčke diplomatije u proteklih pet godina.
Prije samo pet dana, Dendias je boravio u Skoplju gdje je sa sjevernomakedonskim ministrom vanjskih poslova Bujarom Osmanijem razgovarao o "jačanju otpora Balkana prema energetskom uslovljavanju" i "potrebi diversifikacije izvora snadbijevanja energentima".
Ova živa diplomatska aktivnost grčkih vlasti u posljednje vrijeme plod je naglog porasta značaja Republike Grčke u regionalnim i evropskim okvirima uslijed energetske krize koja je zbog ruske agresije na Ukrajinu pogodila stari kontinent.
Budući da se Evropska Unija definitivno odlučila riješiti ovisnosti o ruskom plinu, grčke vlasti su prepoznale svoju šansu i, kako piše Deustche Welle, žele u najskorije vrijeme postati čvorište za opskrbu plina čitavog Balkana.
Još prije rata u Ukrajini, Grčka je odlučila proširiti i modernizirati LNG terminal Revitusa u blizini Atine iz koje djelomično stiže plin u grčku mrežu. I druge luke, Korint i Aleksandropoli trebaju proširiti svoje kapacitete, a uskoro bi trebala biti gotova i poveznica između Grčke i Bugarske - plinovod koji se gradi već 11 godina. Također, prošle godine postignut je sporazum za gradnju plinovoda između Grčke i Sjeverne Makedonije.
Grčka je do sad pokrivala oko 30 posto svoje potrošnje plinom iz Rusije. Ipak, već ove godine bi dvije trećine tog uvoza trebale biti zamijenjene alternativnim plinom iz Azerbejdžana koji se doprema putem Trans-jadranskog gasovoda (TAP).
Osim za snadbijevanje Balkana plinom, Grčka sada ima veliki značaj i za zapadnu Evropu. Često kritikovani projekat plinovoda East Med ponovo je vraćen na stol u briselskim uredima. Radi se o podmorskom plinovodu koji bi trebao biti dug 1.900 kilometara i kojim bi trebao teći zemni plin iz Izraela prema Europi.
Ugovor o gradnji Eastmed potpisali su početkom januara 2020. godine u Ateni izraelski premijer Benjamin Netanjahu, kiparski predsjednik Nikos Anastassiadis i grčki premijer Kyriakos Mitsotakis.
Da se Evropa ozbiljno posvetila projektu EastMeda govori i nedavna posjeta Andreja Plenkovića Kipru. To je inače bila prva posjeta nekog hrvatskog premijera ovoj otočnoj državi u istočnom Mediteranu. Kiparski predsjednik Nicos Anastasiades, kako javljaju mediji, je sa svojim gostom razgovarao "o projektima energetske interkonekcije na istočnom Mediteranu te između sjevera Afrike i Europe, kao i o plinovodu EastMed koji bi trebao povezati Kipar s Europom putem Grčke".
(Slobodna Bosna)
