BIDEN JE PUTINU PRONAŠAO SLABU TAČKU: Nove američke sankcije ciljaju ruski državni dug - Što to znači? Ovo je veliki udarac, ali i najava da SAD sprema nešto još puno žešće
Odnosi između Rusije i SAD-a su takvi da im je potrebna hitna deeskalacija ili, u najmanju ruku, izbjegavanje još i veće eskalacije. Jučer je izgledalo kako je to postalo jasno i Washingtonu i Moskvi nakon što je Joe Biden Vladimiru Putinu predložio da se uskoro sastanu u nekoj trećoj zemlji, ali danas - već posve drugačija priča. Jutros se pročulo kako SAD planira danas uvesti Rusiji stroge nove sankcije i to su tijekom dana i učinili. Biden je potpisao dekret kojime nameće novu rundu sankcija Rusiji, a ove nisu "samo simbolične".
Na popisu je više od 30 ruskih pojedinaca i organizacija. Nadalje, naređeno je i izbacivanje desetak ruskih diplomata iz SAD-a. Iz Bijele kuće navode kako je riječ o odmazdi za navodna ruska uplitanja u američke predsjedničke izbore kao i za veliki cyber-napad protiv kompanije SolarWinds (pri čemu su pogođene i američke državne institucije). Ipak, trenutak ne može biti lošiji.
Prisjetimo se trenutka kad je ruski MVP Sergej Lavrov zaprijetio Europskoj uniji raskidanjem diplomatskih odnosa ako Rusiji uvedu nove sankcije. Je li Bruxelles uveo sankcije nakon toga? Jest, ali iste su zaista bile simbolične (i nije došlo do nikakvog prekida diplomatskih odnosa, barem ne za sad). Biden je, da je htio, mogao napraviti nešto slično, mogao je ostati pri svojem stajalištu da se Rusija upliće u sve za što je se već optužuje, ali mogao je to učiniti na način da ne kompromitira i potkopava ono što je upravo on predložio preksinoć u razgovoru s Putinom.
Ili je pak cilj testirati rusku snagu/očaj u datom trenutku? Jer iz Moskve su vrlo jasno poručili da se summit Biden-Putin neće dogoditi ako SAD nastavi Rusiji uvoditi sankcije. Sankcije su sada uvedene, a ako Rusija svejedno pristane na predloženi skorašnji summit na istom će sudjelovati iz inferiorne pozicije i samim time dati Bijeloj kući do znanja da nisu u dobrom stanju.
Za sad o tome iz Moskve nema komentara (Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov ranije je sugerirao da se sastanak Putina i Bidena "ne treba očekivati u bliskoj budućnosti"), ali navode kako će svakako uzvratiti istom mjerom te vjerojatno već sastavljaju popis od 10 američkih diplomata koji će uskoro biti proglašeni persona non grata.
Napad na ruski državni dug
Vratimo se još trenutak na nove američke sankcije prema Rusiji. Uz spomenutu crnu listu i izbacivanje ruskih diplomata tu je još jedna stavka koja će vjerojatno Moskvu najviše zabrinuti. Naime, Biden je ovim dekretom proglasio zabranu kupnje ruskog državnog duga.
Što to točno znači? To znači da financijske institucije u SAD-u neće moći više kupovati ruske državne obveznice u ruskoj valuti, rublji (odluka stupa na snagu 14. lipnja). Ovo je zapravo nastavak na prethodnu zabranu koja je uvedena još 2019., ali ista se odnosila samo na državne obveznice koje nisu u ruskoj valuti.
Koliki je ovo zapravo udarac za Rusiju? Popriličan, ali ne i onoliko snažan koliko je mogao biti (ili će tek biti). Da pojasnimo. Rusija, kao i druge države, izdaju državne obveznice i od prodaje istih se, između ostalog, financira sama zemlja. Dakako, iste se mogu prodavati i strancima (najčešće institucijama). Primjerice, otprilike jedna petina ruskih državnih obveznica je u stranim rukama. Dakle, svaki potez koji bi vodio prema zabrani kupovanja ruskih obveznica značio bi popriličan financijski udarac za Rusiju, njenu centralnu banku i ministarstvo financija.
Ono što je bitno ovdje istaknuti -i zašto smo rekli da ovo nije bio tako snažan udarac kakav je mogao biti - je to da je Biden svojim dekretom uveo zabranu samo na kupnju ruskih obveznica na tzv. primarnom tržištu, ali ne i sekundarnom. Što pak to znači? Primarno tržište označava direktno kupnju tamo gdje se vrijednosni papiri, u ovom slučaju obveznice, i izdaju. Dakle, u ovoj situaciji primarno tržište je ruska država, ona izdaje obveznice. Sekundarno tržište je ono na kojem se pak aktivno trguje vrijednosnim papirima, recimo na burzi.
Možemo to pojasniti drugačijim primjerom. Ako recimo odlučite kupiti dionicu kompanije Amazon kupit ćete je na burzi, od nekog investitora, a ne direktno od kompanije. Dakle, kupili ste dionicu na sekundarnom tržištu. Na takvim specijaliziranim sekundarnim tržištima trguje se, između ostalog, i ruskim državnim obveznicama.
To znači da američke financijske institucije (banke, fondovi...) i dalje mogu kupovati ruske obveznice, ali samo na sekundarnim tržištima. Da je kojim slučajem Biden zabranio kupovanje ruskih obveznica i na sekundarnim tržištima Rusija bi se našla u puno većem problemu. Jasno, taj izostanak Amerikanaca mogli bi popuniti neki drugi, ali tko? SAD je i dalje mjesto gdje se novac nalazi, a sve dok je tako Rusija zna i koliku moć ima američka administracija. Ovo danas je udarac, ali i prijetnja. U idućem napadu Biden potpisuje dekret koji će blokirati kupnju ruskih obveznica i na sekundarnom tržištu - to je poruka koja se sada šalje. Tako da ako Putin i pristane na taj summit to znači da su njegovi stručnjaci za državne financijske poslove dovršili izračun koliko bi novi Bidenov dekret mogao koštati Rusiju (jako puno!).
Pošto znamo do koje mjere EU još uvijek slijedi američku politiku prema Rusiji (naročito otkako je Biden na vlasti) ne bi čudilo da Washington pokuša nagovoriti svoje saveznike s druge strane Atlatnika da postupe isto. Nadalje, ova zabrana koja se odnosi na primarna tržišta zapravo je "proba" koju će SAD sada pomno nadzirati, da vide kako će se Rusija snaći, kako će djelovati, a sukladno tome krenuti će i s većim udarcima.
Sve ovo nam pokazuje i jednu sasvim drugu dimenziju konflikta, donji sloj koji se nalazi ispod gomilanja ruskih tenkova pred ukrajinskom granicom i planova za slanje dodatnih američkih vojnika u NATO članice koje imaju izlaz na obalu Crnog mora!