Mladi odlaze iz zemlje, a razlog nije novac! Razlog je krajnje NEOČEKIVAN

Prema podacima Evropskog statističkog zavoda, našu zemlju mjesečno napusti 4.000, a godišnje 51.000 ljudi. Odliv mozgova nje stalno aktuelna tema, a nedavno su stručnjaci pokušali da dođu do odgovora kako zadržati mlade, na koji način ih motivisati da se i poslije usavršavanja u inostranstvu vrate.

Jelena Bulatović, izvršna direktorka Srpske asocijacije menadžera za početak kaže da odliv mozgova nije samo tema za Srbiju, već planetarni fenomen sa kojim se suočava većina zemalja svijeta.

Iako bi se površnim osvrtom na ovaj fenomen moglo zaključiti kako mladi u svijet odlaze prije svega da bi zaradili više novca nego što im nude poslodavci u Srbiji, istraživanja pokazuju da je osnovni razlog njihovog "bijega" to što u svojoj zemlji nemaju mogućnost da steknu potrebno profesionalno iskustvo i napreduju.

Plata kao okidač prelaska granice je tek na trećem mjestu. Ti podaci nam šalju određenu poruku koja bi mogla da bude putokaz kako da se spriječi odliv mozgova.

Trenutno je najtraženiji IT sektor, ali jasno je da nemaju svi afinitete da se bave ovim poslom.

- Rezultati istraživanja govore nam da nije sve u novcu, već da mladi žele da se razvijaju i napreduju u karijeri, da se unaprjeđuju radeći sa kolegama iz stranih kompanija, drugih država i kultura Vrlo im je važan taj osjećaj da ne rade i žive samo u jednom sistemu i na jednom tržištu, već da budu dio svijeta. Mi ne možemo da ih zadržimo, ali možemo da radimo na tome da Srbija postane mjesto koje će omogućiti mladima da imaju poslovne izazove, da rade na inovativnim projektima - kaže sagovornica.

Savjet svim mladima je da biraju poslodavce koji će im omogućiti da se razvijaju i napreduju, o bilo kojoj da se oblasti radi. Osim toga, vrlo je značajna saradnja sa visokoškolskim ustanovama i umrežavanje, da bi mladi stekli utisak da je nekome zaista stalo do njihovog znanja i rada.

- Povezanost sa fakultetima, ali i srednjim školima izuzetno je važno i za studente i za kompanije, jer kroz tu saradnju se ne obezbjeđuju samo prakse, stipendije i zaposlenja za mlade, već im se daje određena validacija njihovih napora i rada - kaže Bulatovićeva,prenosi Novosti.

Kada je riječ o prognozama o svijetu poslije Kovida 19 - da li bi mladi tek onda mogli da "pohrle" u inostranstvo ako ne dobiju adekvatnu satisfakciju i motivaciju da ostanu u svojoj zemlji, mišljenja su podjeljena.

- Mogućnost rada i edukacije od kuće, mogućnost da živite u Beogradu, a radite za inostranog poslodavca ili pohađate studije na nekom od prestižnih svjetskih fakulteta je prilika za mlade koji žele da budu blizu svoje porodice i prijatelja, ali i da steknu internacionalno znanje i radno iskustvo - zaključujnj sagovornica.