HOLANĐANIN I NJEMICA OŽIVJELI SRPSKO SELO: Sa svojom djecom obrađuju zemlju kao naši preci i svima šalju SNAŽNU poruku! (FOTO)
Na oko dva i po hektara proizvode više od 50 vrsta voća i povrća, među kojima su i šljive, jagode, žitarice. Gaje autohtone balkanske koze i autohtone krave buše, dobijaju visokokvalitetno mlijeko, koje prerađuju u razne vrste sireva, jogurt, kajmak, puter i mlaćenicu.
Oni su Boudewijn Kegels i Vivien Scheidler, Holanđanin i Njemica koji sa svojom djecom Karlom Rubinom i Antoninom Vidarom žive u selu Jalovik između Šapca i Koceljeve, tačnije pored Vladimiraca.
Foto:Privatna arhiva
Kraće rečeno, ovo je Priča sa dušom o Bouu i Viv, čovjeku rođenom u Holandiji i ženi porijeklom iz istočne Njemačke (bivša DDR), koji su se upoznali u Pragu, a koje je život doveo na Balkan. Nakon četvorogodišnje praktične edukacije za biološko-dinamičku poljoprivredu Viv se preselila u Srbiju i volontirala tri godine na jednoj farmi u Meljaku. Kasnije je radila nekoliko mjeseci kod Milene Tatar na Kosmaju, da bi 2008. sa Boudewijnom pokrenula biodinamičku farmu IVA-Farm u Jaloviku.
Sjećaju se da su ih seljani lijepo dočekali kada su stigli u ovo selo, i u šali otkrivaju da mještane od tada, poslije odluke dvoje stranaca da se ovdje nastane, ništa više ne može da iznenadi.
Foto:Privatna arhiva
"Naša djeca vole da budu na selu, jer rastu u najprirodnijem okruženju uz životinje, biljke, šume i livade. Na farmi živimo Bou, ja, djeca i volonteri iz međunarodnih mreža Helpx i Workaway. Tu su i studenti iz Srbije za koje organizujemo domaću praktičnu obuku za organsku i biološko-dinamičku poljoprivredu kod nas na IVA-Farmi i na drugim farmama u Srbiji, Hrvatskoj i Njemačkoj."
Ukupno obrađuju 15 hektara poljoprivrednog zemljišta, a vlasnik njihove farme je fondacija koju su sa saradnicima osnovali 2010. godine. Dan počinju zajedničkim buđenjem uz kafu ili čaj i jutarnje priče. Oko 7 sati kreću sa hranjenjem životinja, premještanjem mobilnih ograda, sipanjem vode, mužom i preradom mlijeka i zalivanjem rasadnika. Proizvode prodaju udruženo sa drugim malim proizvođačima subotom od 11 do 18 sati na farmi i kroz sistem kućne dostave u Beogradu.
Foto:Privatna arhiva
"Poljoprivredu volimo zbog povezanosti čovjeka sa svim životnim i kosmičkim silama. A kroz uporan fizički rad, često i preko naše granice, postižemo jak unutrašnji razvoj naših duša – priča mi Viv, koja je u Njemačkoj studirala indijsku filologiju, historiju umjetnosti i nauku religije. Završila je četvorogodišnju stručnu zanatsku edukaciju za organsku i biološko-dinamičku poljoprivredu. Najveći dio detinjstva provela sam u bašti mojih roditelja i u šumama i na livadama. Od 14. godine tokom svakog ljetnjeg raspusta po osam sedmica sam volontirala na organskim farmama. Bou je studirao arhitekturu, industrijski dizajn i filozofiju", objašnjava za Priče sa dušom.
Kako su i zbog čega odabrali baš Jalovik?
Foto:Privatna arhiva
"Ovo predivno selo nalazi se svega 75 km zapadno od Beograda. S jedne strane imamo tržište koje nam je veoma blizu, a s druge – pravo poljoprivredno selo sa tradicijom. Moj način shvatanja umetnosti leži u tome da se čovjek probudi na čudnim kontradikcijama. Jalovik – jalovo – a, u stvari plodno i zdravo. Biološko-dinamička poljoprivreda sigurno nije jedini razlog našeg izbora ove lokacije", kažu.
Šta je u stvari biodinamička poljoprivreda? To je proizvodnja koju su praktikovali naši preci – da imanje, koliko god je to moguće, bude samodovoljno i da nema upotrebe hemije i pesticida. Mora postojati uravnotežen odnos između broja životinja na imanju i poljoprivrednih površina, kao i raznolikost kultura.
Foto:Privatna arhiva
Štetočine se uklanjaju prirodnim sredstvima, a uzgoj stoke mora biti što više na otvorenom, a broj grla odgovarati veličini imanja. Tu su i pripreme polja i komposta, kao i korišćenje mjesečevog sjetvenog kalendara.
U Srbiji je biološko-dinamička poljoprivreda još uvijek u dalekoj budućnosti. Zbog toga sarađujemo sa domaćim proizvođačima, koji koriste tradicionalne načine proizvodnje, a kada im objasnimo biodinamičke metode na savremen i razumljiv način, sve im postane jasnije, kažu u ovoj porodici.
Foto:Privatna arhiva
"Prednosti života na selu su velike. Pogotovo za djecu. Ovde ima mnogo prostora i slobode i prostora za razvoj slobodne mašte. Od svačega se nešto napravi, igračke postanu dosadne i nepotrebne. Najveća prednost je njihovo zdravlje. Jer, ovde stalno imaju svježe pomuženo sirovo mlijeko i zdrave samonikle biljke koje sami mogu da uberu i naprave sebi obrok", poručili su ovi vrijedni ljudi iz Jalovika.
Izvor:Priče sa dušom.com