Teorija uglednog naučnika: Smrt je samo iluzija koju stvara naša svijest
Da je zagrobni život je besmislica, da ne postoji ili da je ga teško dokazati su stajališta s kojima se mnogi naučnici slažu.
Profesor i naučnik Robert Lanza sa Univerziteta "Wake Forest" u Sjevernoj Karolini tvrdi da je smrt iluzija koju stvara naša svijest.
"Mislimo da je život jedan velik biohemijski proces i da, nakon što umremo, trunemo u zemlji. Ali nije baš tako", siguran je Lanza.
Profesor Lanza prema svojoj teoriji biocentrizma smatra da ljudi vjeruju u konačnu smrt, jer su tako učeni. Navodi da život povezujemo sa tijelom, a tijela očito umiru.
"Biocentrizam - nova teorija svega - nam govori da smrt ne mora biti konačan događaj. Ako dodate život i svijest jednačini, moći ćete objasniti neke od najvećih zagonetki nauke. Na primjer, postaće jasno zašto svemir i vrijeme - kao i svojstva same materije - ovise o posmatraču. Također, postaje jasno zašto su zakoni, sile i konstante univerzuma savršeno podešene postojanju života."
"Dok ne spoznamo univerzum u svojoj glavi, pokušaji da shvatimo stvarnost će postati put u nigdje."
"Naša svijest kreira svemir, ne obratno. Poenta je u tome kako percipiramo svijet koji nas okružuje. Osoba vidi plavo nebo, jer mu je neko rekao da je plavo. Ali ćelije u ljudskom mozgu se mogu 'izmijeniti", pa nebo možemo doživljavati kao zeleno ili crveno", tvrdi profesor Lanza.
Njegovi istomišljenici i on vjeruju da sve što vidimo ne postoji bez naše svijesti, odnosno da nam svijest kreira svijet onakvim kakav jeste. Biocentristi također navode da su svemir i vrijeme instrumenti našeg uma.
"Kad ljudi napokon prihvate činjenicu da su ti elementi plod naše svijesti, shvatiće da je smrt iluzija. Postoji na hiljade paralelnih univerzuma u kojima živimo, samo mi toga nismo svjesni. U tom sistemu smrt ne postoji. Kada umremo, naš život se jednostavno vraća u taj beskonačni sistem svemira i "cvjeta", tvrdi Lanza, koji je prije nekoliko godina objavio veliku knjigu o biocentrizmu.
Svoju teoriju potkrijepio je brojnim eksperimentima, a jedan od njih je i onaj sa česticom koja prolazi kroz prepreke. Gledana samo ljudskim okom, čestica doslovno prolazi kroz barijere i kreće se linearno. Kad se pogleda sa strane ili ne tako pažljivo, liči na talas koji istovremeno može biti na više mjesta, odnosno prostora između barijera.
"Sve je stvar svijesti. Život je jedna avantura koja nadilazi naš linearni način razmišljanja. Kad umremo, ponovno oživimo što dokazuje kvantna mehanika i brojni dokazi kvantne fizike", kaže Lanza.
Svoju teoriju Lanza je potkrijepio i citatom poznatog američkog esejiste: "Utjecaj čula", rekao je Ralph Waldo Emerson "je nadjačao čovjekov um do stepena da zidovi svemira i vremena izgleda čvrsto, stvarno i nepremostivo: razgovarati o ovim granicama s lakoumnošću znak je ludila".
Njegove tvrdnje naišle su na niz neodobravanja među naučnicima, a neki od njih su objavili opširne disertacije u kojima demantuju Lanzine tvrdnje.
Jedan od njih je i Vinod Vadavan, koji tvrdi da je Lanza pogrešno protumačio kvantne zakonitosti te da je odbacio Darvinovu teoriju, koja je opće prihvaćena u znanstvenim krugovima.
"Današnja nauka odbacuje teorije onih koji se ne slažu s Darvinovom teorijom. Ona je jedan od temelja moderne nauke, a Lanza se bavi nekim čudnim oblikom nauke koji je neprihvatljiv. Biocentrizam ne nudi nikakvo detaljno objašnjenje svijesti i sistemski ignoriše nove naučne spoznaje o njoj", napisao je Vadavan.
Popis onih koji se ne slažu s Lanzom je poduži, ali je sve više onih koji smatraju da je Amerikanac na pragu velikog otkrića.