Dolar oslabio

Američki dolar je pod pritiskom.

Njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo je 0,3 posto, na 96,80 bodova.

Pritom je tečaj američke u odnosu na japansku valutu skliznuo na 112,70 jena, dok je jučer u ovo doba iznosio 112,75 jena.

Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,1375 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1340 dolara.

Od početka tjedna dolar je prema euru oslabio oko 0,5, a prema jenu oko 1 posto.

Pale i cijene nafte, azijske burze rastu

Cijene su nafte, pak, pale i jutros, nakon što su se jučer našle pod pritiskom jer Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) nije donijela konkretnu odluku o smanjenju proizvodnje jer čeka izjašnjavanje Rusije o tome koliko kani srezati proizvodnju.

Tako je jutros na američkom tržištu cijena barela pala oko 30 centi, na 51,20 dolara, dok je na londonskom tržištu barel pojeftinio 50-ak centi, na 59,60 dolara.

Na azijskim su burzama u petak cijene dionica porasle, nakon tri dana pada, no trguje se oprezno jer ulagači ne žele riskirati zbog tenzija između SAD-a i Kine, ali i zbog predstojećeg izvješća koje će pokazati usporava li se rast američkog gospodarstva.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati u plusu 0,4 posto, nakon što je u prethodna tri dana pao, pri čemu samo jučer 1,8 posto.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks jutros ojačao 0,8 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Hong Kongu, Singapuru, Australiji i Južnoj Koreji porasle između 0,1 i 0,5 posto.

Prvi uspon tih indeksa nakon tri dana pada zahvaljuje se stabilizaciji na Wall Streetu. Doduše, i jučer su cijene dionica na najvećoj svjetskoj burzi pale, no indeksi su trgovanje završili u znatno manjem minusu nego što su bili na početku trgovanja.

Jutros američki terminski indeksi osciliraju na rubu između negativnog i pozitivnog područja.

Nakon snažnog rasta na početku tjedna, potaknutog dogovorom između predsjednika SAD-a i Kine Donalda Trumpa i Xi Jinpinga o carinskom primirju, tržišta su posljednjih dana ponovno pod pritiskom jer ulagači nisu uvjereni da će sva otvorena pitanja između Washingtona i Pekinga biti riješena u 90 dana, koliko bi trebalo trajati to primirje.

Ulagače zabrinula vijest o uhićenju financijske direktorice Huaweija

Jučer je ulagače dodatno zabrinula vijest da je u Kanadi uhićena Meng Wanzhou, financijska direktorica Huaweija i kćer osnivača tog telekomunikacijskog diva, i da je suočena s izručenjem SAD-u.

Sudsko ročište zakazano je u petak, a kinesko ministarstvo vanjskih poslova zatražilo je da se Meng odmah oslobodi.

Uhićenje je, pišu agencije, povezano s kršenjem američkih sankcija Iranu. Vlasti SAD-a, naime, vode istragu zbog sumnji da je Huawei od 2016. prodavao proizvode proizvedene u SAD-u Iranu i drugim zemljama koje su pod američkim sankcijama.

Ulagači na burzama plaše se da bi to uhićenje moglo ponovno zaoštriti odnose između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava ne samo po pitanju carina, nego i tehnološke hegemonije.

Osim toga, ulagači ne žele riskirati uoči današnje objave podataka o zapošljavanju u SAD-u u studenome, koji će pokazati usporava li se rast najvećeg svjetskog gospodarstva.

Analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da je broj zaposlenih povećan za 200 tisuća, nakon 250 tisuća u listopadu.

Rast američkog gospodarstva usporava brže nego što se očekivalo

„Na tržištu prevladava mišljenje da se rast američkog gospodarstva usporava brže nego što se očekivalo, nakon fiskalnih poticaja početkom godine, dok su inflacijski pritisci popustili nakon oštrog pada cijena nafte. Izvješće o zapošljavanju važno je jer će pokazati usporava li se rast gospodarstva brže nego što se očekivalo”, kaže Tapa Strickland, ekonomist u National Australia Bank.

Pozitivno je na tržišta, pak, utjecao napis Wall Street Journala da čelnici američke središnje banke razmatraju da li da signaliziraju tržištima stanku u podizanju kamata.

Analitičari očekuju da će Fed još jednom, već četvrti put ove godine, polovicom prosinca povećati ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova.

No, zbog usporavanja rasta globalnog gospodarstva, uključujući i američko, te slabljenja inflacijskih pritisaka, nakon oštrog pada cijena nafte, očekuje se da će Fed ubuduće usporiti tempo povećanja kamata.

Još nedavno procjenjivalo se da će u 2019. podići kamatne stope u tri navrata, dok se sada očekuje samo jedno povećanje.

Zbog toga, pak, padaju prinosi na američke državne obveznice, što se smatra jednim od glavnih razloga i za pad dolara, piše "Hina".