ISTRAŽILI SMO: Ako ste žrtva mobinga na poslu, EVO KOJA SU VAŠA PRAVA!

Bosna i Hercegovina
ISTRAŽILI SMO: Ako ste žrtva mobinga na poslu, EVO KOJA SU VAŠA PRAVA!
.

Mobing, kao poseban oblik diskriminacije na radnom mjestu, u našoj zemlji je postao skoro pa normalna pojava i izražen je u velikoj mjeri na svim radnim mjestima.

Tome su izloženi i muškarci i žene, ali tek rijetki odlučuju se da o tome javno progovore, jer nisu upućeni u zakonske procedure i jer ne poznaju svoja prava.

Institucija Ombudsmena u 2017. godini zaprimila je 37 žalbi koje se odnose na mobbing, što predstavlja smanjenje u odnosu na prethodnu godinu kada je registrirano 55 takvih žalbi.

Ipak, napominju, kako broj zaprimljenih žalbi i dalje nije stvarni pokazatelj stanja na terenu.

Nakon što smo zaprimili nekoliko upita građana o ovom problemu, kontaktirali smo advokatski ured Mak Radičić.

Mak Radičić

"Ako krenemo od pravničkih definicija, Međunarodna organizacija rada definiše zlostavljanje na radu (mobing) kao vrstu psihičkog nasilja na radu i u vezi sa radom, odnosno uvredljivo ponašanje u vidu kažnjavanja, okrutnih, malicioznih ili ponižavajućih postupaka u namjeri da se potcijeni pojedinac ili grupa radnika

Uvidom u Zakon o radu FBiH zaključuje se kako je zakon odredio kaznene mjere u slučaju diskriminacije radnika, kao i lica koja traže zaposlenje.

Citiramo:

"Ukoliko je radnik ili neka druga osoba koja traži zaposlenje stavljena u nepovoljniji položaj u odnosu na druga lica u istoj situaciji primjenjujući direktno prethodno navedene osnove za diskriminaciju. Indirektna diskrinimacija postoji kada postoji određena naizgled neutralna odredba ili pravilo, praksa ili kriterij stavlja ili bi stavila u nepovoljniji položaj radnika ili osobu koja traži posao zbog prethodno navedenih osnova za diskriminaciju.

Zakon izričito zabranjuje poslodavcu i drugim licima zaposlenim kod poslodavca uznemiravanje ili seksualno uznemiravanje, nasilje po osnovu spola, kao i sistematsko uznemiravanje na radu ili u vezi s radom radnika ili lica koja traže zaposlenje."

U slučaju da se radnik požali na uznemiravanje na radu, što podrazumijeva ponavljanje radnji kojima jedno ili više lica psihički zlostavlja i ponižava drugo lice, a čija je svrha ili posljedica ugrožavanje njegovog ugleda, časti, dostojanstva, integriteta, degradacija radnih uslova ili profesionalnog statusa, radnik može u roku od 15 dana od poslodavca tražiti zaštitu.

Napominjemo, ukoliko poslodavac u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva za zaštitu, ne udovolji tom zahtjevu, radnik odnosno lice koje traži posao mogu u roku od 30 dana podnijeti tužbu nadležnom sudu.

Činjenica koju mnogi zanemaruju u ovom slučaju je da radnik na sudu i u slučaju spora mora iznijeti činjenice kojima će opravdati sumnju da je poslodavac postupio suprotno odredbama Zakona o radu FBiH koji se odnosi za zabranu diskriminacije.

Tek kada sud utvrdi da je radnik zaista bio izložen diskriminaciji, poslodavac je tada dužan da radniku osigura ostvarivanje prava koja su mu bila uskraćena, kao i da mu nadoknadi štetu nastalu diskriminacijom", pojasnili su iz advokatskog ureda Mak Radičić.

 

Novo