Cijene nafte prošle sedmice potonule više od 4 posto

Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošle sedmice pale, prvi put nakon četiri sedmice rasta, zbog oštrog pada berzi dionica, jačanja ponude i strahovanja ulagača od usporavanja rasta globalnog gospodarstva, što bi moglo izazvati slabljenje potražnje za 'crnim zlatom', izvještava HINA.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice potonula 4,4 posto, na 80,45 dolara, a u jednom je trenutku skliznula i ispod razine od 80 dolara.

Na američkom je tržištu, pak, barel pojeftinio 4,1 posto, na 71,35 dolara.

Pad cijena s najviših razina u posljednje četiri godine ponajviše je posljedica oštrog pada svjetskih berzi zbog strahovanja ulagača da bi daljnji rast kamatnih stopa u SAD-u mogao izazvati usporavanje rasta američkog, ali i svjetskog gospodarstva.

Donedavno su se ulagači nadali da je ciklus povećanja kamata u SAD-u pri kraju, no Fed je prije dvije sedmice signalizirao da bi kamate mogao povećati i u decembru, već četvrti put ove godine.

Osim toga, američke monetarne vlasti očekuju da će cijenu novca podići još u tri navrata u idućoj godini i još jednom na početku 2020. jer najveće svjetska privreda snažno raste, što bi moglo potaknuti jačanje inflacije.

Međutim, previše agresivno povećanje kamata moglo bi, plaše se ulagači, izazvati usporavanje rasta privrede.

Prošle sedmice Međunarodni monetarni fond (MMF) zbog uvođenja carina i zaoštravanja financijskih uvjeta u svijetu smanjio procjene rasta svjetskog gospodarstva u ovoj godini s 3,9 na 3,7 posto.

Pritom je MMF smanjio procjene rasta kako SAD-a, tako i Kine te Europe u ovoj i idućoj godini, a zbog toga bi mogla oslabiti potražnja za naftom i ostalim energentima.

IEA-ina procjena najnovija je u nizu prognoza institucija o slabijoj potražnji u predstojećem razdoblju.

"Pojavile su se naznake koje signaliziraju mogući pad cijena budući da se tržišni akteri pripremaju za ponovni višak u ponudi", kaže Stephen Brennock iz brokerske kuće PVM.

Dodatni je uteg cijenama nafte bio i skok zaliha u SAD-u prema izvješću Američkog instituta za naftu (API). Podaci američke vlade također su pokazali snažan rast zaliha sirove nafte u prošloj sedmici, iako za nešto skromnijih šest milijuna barela, u usporedbi s API-jevih 9,7 miliona barela.

Zbog toga su prošle sedmice bojazni od manjka ponude na tržištima zbog pada izvoza iz Irana uslijed američkih sankcija, a koje su sedmicama podržavale rast cijena, pale u drugi plan.

Od polovice abgusta  cijene su nafte skočile između 15 i 20 posto, što je ponajviše posljedica najavljenih sankcija SAD-a na iranski naftni sektor koje bi trebale stupiti na snagu 4. novembra.