Advokati: Male šanse za reviziju presude "Prlić i ostali"

Nakon najave hrvatskog državnog vrha da će ispitati sve mehanizme na osnovu kojih bi posljednja haška presuda, u slučaju šestorice Hrvata iz BiH osuđenih za ratne zločine, bila osporena, mišljenja stručjaka su oprečna - od toga da su za to male šanse do toga da, ipak, postoje neke mogućnosti.

Advokati "šestorke" smatraju, naime, da su male šanse za reviziju presude hrvatskoj šestorici, osuđenoj u srijedu pred Haškim sudom na visoke zatvorske kazne zbog zločina nad muslimanima 1993.-1994.

Prema Statutu haškog suda, revizija pravosnažne presude moguća je ako se pojave neki novi dokazi koji nisu bili poznati u ranijim fazama postupka.

Advokati osuđenog generala Slobodana Praljka, koji je popio otrov u sudnici tribunala nakon čega je preminuo, Nika Pinter, kaže da su šanse za to male, a upozorava i na to da se Haški sud zatvara krajem godine.

“Ako Praljkova porodica bude tražila (reviziju) vidjeću, ali lično sa tim sudom ne žeim više apsolutno ništa da imam”, rekla je Pinter za Hinu.

Obrane ostalih osuđenika još nisu odlučile o daljnjim koracima, ali takođe ističu da je reviziju gotovo nemoguće dobiti.

“Šanse da se nađu neki novi dokazi su vrlo male, gotovo nikakve”, rekao je izvor blizak obrani.

Oni podsjećaju da su u prvostepenom postupku iskoristili sve dokaze protiv teza o udruženom zločinačkom poduhvatu i međunarodnom sukobu u BiH, poznatih iz ranijih presuda BiH Hrvatima - Blaškiću, Kordiću i Naletiliću.

“Pokušali smo ih srušiti, ali nažalost nismo uspjeli”, naveo je isto izvor.

Odbranu čude ogorčene reakcije hrvatskih vlasti na presudu šestorki, s obzirom na to da se Franjo Tuđman, Gojko Šušak i Janko Bobetko već spominju u ranijim presudama.

“Neko je očito prespavao 20 godina”, ocijenio je izvor.

Haški sud osudio je u sredu šestoricu čelnika nekadašnje republike Herceg Bosne na 111 godina zatvora za zločine nad muslimanima, počinjenim u sklopu udruženog zločinačkog poduhvata u kojem je učestvovala tadašnja vlast u Zagrebu.

Najviši hrvatski zvaničnici oštro su kritikovali odluku Žalbenog vijeća suda u Hagu i najavili da će to pitanje podići čak na nivo Savjeta bezbjednosti UN, koje je osnivač tribunala.

Prema riječima profesora Davora Derenčinovića s Pravnog fakulteta u Zagrebu, ta revizija mogla bi biti napravljena putem pravnog nasljednika Haškog suda tzv. rezidualni mehanizam za međunarodne kaznene sudove (Mećanism for International Criminal Tribunals - MICT).

Jedna od mogućnosti koje predviđa Statut tog rezidualnog mehanizma je i preispitivanje, odnosno revizija presude.

Prema pravilu 146, ako se otkriju neke nove činjenice, koje nisu bile poznate u vrijeme vođenja postupka i koje nisu mogle biti otkrivene, a mogle bi biti odlučujuće za donošenje drukčije odluke, postoji mogućnost da osuđenici ili tužilaštvo predsjedniku tog mehanizma podnesu zahtjev za preispitivanje presude.

"To bi bila neka vrsta obnove postupka”, pojašnjava za Glas Slavonije profesor Derenčinović dodajući da tu mogućnost nema država.

S njim se slaže i advokat osuđenika Milivoja Petkovića, Vesna Alaburić, ali prema njenom mišljenju na tu reviziju ne treba puno računati.

“Postoji samo jedan način. To je revizijski postupak ako saznate neke nove činjenice ili dokaze, ali oni moraju biti od takvog značenja da mogu dovesti do drugačije presude. Ja ovog trenutka ne vidim mogućnost uspješne revizije”, kazala je Alaburić za zagrebačku N1 tv.

Profesor Derenčinović, pak, smatra da država ipak može učiniti nešto, ali ne u ovom postupku nego u drugim postupcima.

“Imamo pravni interes u predmetima Šešelj, Simatović-Stanišić, kao i u predmetu Mladić za genocid u opštinama u kojima su žrtve bili Hrvati. Tu bi Hrvatska trebalo da se uključi kao prijatelj suda", rekao je Derečinović i dodao da prema pravilu 83 Statuta međunarodnog rezidualnog mehanizma Vijeće može pozvati državu, organizaciju ili osobu ili im odobriti da pristupe Vijeću i iznesu stavove o bilo kojem pitanju koje to vijeće odredi", ukazao je Derenčinović.

On smatra da je, recimo, u predmetu Šešelj bilo prostora da Hrvatska interveniše, što bi bilo važno ne samo za Hrvatsku nego i za širi kontekst događaja toekom Domovinskog rata.

"Također bi bilo dobro da se Hrvatska uključi i u predmet Simatovića i Stanišića, koji su optuženi za zločine u Hrvatskoj i BiH, jer se tu radi o izravnoj uključenosti Srbije preko Službe državne bezbjednosti", naveo je i dodao:

“Mislim da bi se u Hrvatskoj o tim stvarima trebalo početi strateški promišljati, a ne donositi odluke ad hoc. Odnosno nizom drugih mjera, lobističkih i svakako političkih, a ne samo pravnih, treba uticati da se ova percepcija o Hrvatskoj, koja je u ovom trenutku negativna, promijeni, jer jednostavno nije u skladu sa istorijskim činjenicama", zaključio je profesor Derenčinović.